Nakon ratova na prostoru bivše Jugoslavije, mlade Balkana su stalno razdavajali i granicama i predrasudama. Većina ih nije bila ni rođena u to vrijeme, a odrasli su im nametnuli teret prošlosti.
O pomirenju se posljednjih godina mnogo govorilo. No, čini se, da ni gotovo nakon četvrt vijeka od okončanja ratnih dejstava nije došlo do istinskog pomirenja među narodima zemalja bivše Jugoslavije.
Zato smo pitali mlade iz tri zemlje Balkana – Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije – kako doći do istinskog pomirenja? Šta oni misle u kojoj je fazi pomirenje, te da li će oni biti ti koji će nositi to breme?
Pomirenje je moguće. Ljudi su tome puno bliže od političara u BIH. Ratne teme i dalje su prisutne u društvu i uglavnom se ne koriste da bi u budućnosti bilo drukčije i bolje. Pomirenje nije samo zadaća za mlađe generacije, neka su od razmišljanja mladih, koji ne pamte rat. Sa mladima u Doboju razgovarao je naš Arnes Grbesić.
Mladi iz Niša sa kojima razgovarala Dragana Cvetković vjeruju da će oni biti ti koji će učiniti region boljim i mirnijim mjestom za život.
Studenti Univerziteta u Podgorici smatraju da proces istinskog povjerenja u regionu još nije počeo, jer političkim elitama na ovim prostorima odgovara da do pomirenja ne dođe. Generacije rođene '99-te prošlog vijeka smatraju da vlast većine država nastalih raspadom SFRJ samo se deklarativno zalažu za pomirenje. Ko će nositi breme pomirenja i kada će do istinskog pomirenja doći sa studentima je razgovarala Lela Šćepanović.
Generalni sekretar Regionalne kancelarije za saradnju mladih (RYCO) Đuro Blanuša u razgovoru za Radio Slobodna Evropa na konferencije „Kako bolje odgovoriti na evropska očekivanja mlade generacije na Zapadnom Balkanu" održane u Bukureštu, rekao je da bi volio vidjeti da vlasti šest zemalja Zapadnog Balkana shvate odgovornost koju imaju.
Kompletnu emisiju "Glasom mladih" možete preslušati ovdje:
Facebook Forum