Dostupni linkovi

Gdje je nestala građanska hrabost?


Novoizgrađena sportska dvorana nije ponela ime Gorana Čengića.

U rubrici Radija Slobodna Evropa „Glasom mladih“ bavimo se mladima u regiji, njihovim željama, težnjama i problemima. Svake nedjelje govorimo o mladim uspješnim ljudima, onima kojima se još uvijek nije pružila prilika da svoje talente pokažu na pravi način ali i onima koji su spremni mijenjati svijet u kom žive.

Ove nedjelje, govorimo o građanskoj hrabrosti i solidaranosti.

Hrabrost, ljudskost i odbrana onoga u šta kao ljudi vjerujemo, pokazala su ratna vremena, ima svoju cijenu, a plaćala se životom. Pokazali su to brojni primjeri onih koji su ustajali u zaštitu svojih prijatelja ili komšija.

Jedno od imena koje je zadužilo Sarajlije je Goran Čengić. Ustao je u zaštitu svog komšije kako ga Veselin Vlahović – Batko ne bi odveo, i na kraju je i sam odveden i ubijen, zajedno s komšijom kojeg je branio.

Nedavno se ukazala prilika da se općina u kojoj je živio i na kojoj je nastradao oduži ne samo dobrom čovjeku, već i vrhunskom sportisti, tako što bi novoizgrađenoj sportsku dvoranu nazvali „Goran Čengić“. No, općinsko je vijeće odlučilo da se dvorana nazove „Novo Sarajevo“, po općini, a građani su u znak protesta i ogorčenja na dvorani grafitima ispisali Čengićevo ime.

Sve su prilike da bi u ovom slučaju moglo doći i do lokalnog referenduma na kojem će se građani izjasniti kako će se zvati dvorana.

Ipak, čijenica da lokalne političke snage koje imaju većinu nisu željele da se dvorana nazove po čovjeku koji je u smrt otišao braneći drugoga u najteža vremena ne ulijeva dovoljno vjere u nove generacije – da se građanska hrabrost cijeni i isplati.

Mladi u Sarajevu vjeruju kako se svako brine za sebe i da više niko ne razmišlja o drugome. Hrabrih ima samo na kompjuterskim tastaturama, kažu mladi sa kojima je razgovarala Ivana Bilić.

Slično je i u Srbiji. Tu smatraju mladi nema dovoljno građanske hrabrosti i solidarnosti, niti se ove vrline pozitivno vrjednuju. Osnovni razlog zbog kog „svako gleda svoja posla“, jesu konformizam i strah, ocjenjuju studenti Beogradskog univerziteta. Većina njih je, kako su rekli Ivi Martinović bar jednom prisustvovala nepravdi kada je trebalo založiti se za drugog, ali to, kako priznaju, nisu učinili.

Mladi u Crnoj Gori ne mogu da navedu nijedan primjer građanske hrabrosti iz društva u kome žive, a na pitanje naše Lele Šćepanović zašto je to tako, krive aktuelni sistem vrijednosti.

Ako mlade generacije ne znaju ko su bili istinski heroji, kako onda mogu da razluče šta se događa oko njih i manipuliše li se prošlošću.

Za ubijenu prijedorsku djecu nema spomenika, a izgovor je da za to trebaju odluke, ne lokalnih nego državnih instanci vlasti. S druge strane u sarajevskoj općini Centar spomenikom specijalnoj jedinici „Bosna“ odaće se počast onima koji su branili grad tokom opsade. I dok niko ne spori ulogu specijalaca i činjenicu da bi trebalo da se podigne spomenik, sporni su način i mjesto.

Naime, spomenik će biti postavljen preko puta Druge gimnazije, ali i zgrade Vlade Federacije BiH. U stvari radi se o pravom tenku zarobljenom tokom rata, na kojem će biti pet specijalaca koji slave zarobljavanje.

Mreža za izgradnju mira nadležnima je pokušavala ukazati na to da ovakvi spomenici asociraju na ratnu retoriku, te da razmotre koliko je to zapravo ispravno. Sudeći prema najavama njihove apele vlast ne čuje, pa su stoga pokrenuli i kampanju kojom žele ukazati na zloupotrebu memoralizacije u javnom prostoru. U razgovoru za RSE, Dejan Filipović, glasnogovornik Mreže pojašnjava motive za ovakvu akciju.

Sve više siromašne djece

Prelazimo na drugačije teme... Sve je više siromašne djece u BiH, a mnoga vrlo često nemaju niti jedan topli obrok dnevno. Djeca su oslonjena na pomoć nevladinih organizacija, ali i narodnih kuhinja zbog slabog imovinskog stanja roditelja. Stoga stručnjaci, ali i nadležni upozoravaju da je bosanskohercegovačko društvo zakazalo odnosno da mu djeca uopće nisu važna. Maja Nikolić

Nesklad obrazovnog sistema i tržišta rada

Odsustvo jasne politike u visokom obrazovanju u pogledu broja i vrste fakulteta u BiH dovodi do toga da mladi biraju fakultete nakon čijeg završeka ne mogu naći posao u struci. To je saopštila Opština Tešanj gdje su odlučili da zbog toga već sada obavijste budće studente da od naredne godine više neće biti mjesečnih stipendija za studente fakulteta koji poslije studija teško pronalaze posao. Arnes Grbešić

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG