Dostupni linkovi

Komemoracijom i kolektivnom dženazom obilježena je 31. godišnjica genocida u kojem je ubijeno više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Komemoracijom i kolektivnom dženazom obilježena je 31. godišnjica genocida u kojem je ubijeno više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Uživo Ukopane žrtve genocida u Srebrenici, pretučen organizator komemoracije u Beogradu

U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari danas će biti ukopani posmrtni ostaci deset žrtava genocida koji su u julu 1995. godine počinile snage Vojske Republike Srpske nad više od 8.300 Bošnjaka, većinom muškaraca i dječaka. Pratimo najvažnije događaje iz Potočara, te reakcije iz BiH i svijeta.

• Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana je Senad Jusić, koji je 1995. godine imao 20 godina, a čiji su posmrtni ostaci ekshumirani 2022. Najstarija žrtva je Ramo Dautović, koji je tad imao 56 godina.

• U Memorijalnom centru do sada su ukopane 6.772 žrtve, oko 250 ubijenih pokopano je na drugim lokacijama prema željama njihovih porodica, dok se za više od 1.000 nestalih još uvijek traga.

• Dan žalosti proglašen je samo u entitetu Federacija BiH.

11:56

Bećirović: Genocid ne bi bio moguć bez Srbije i Miloševića

Denis Bećirović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, kazao je da je Srebrenica "planetarna opomena da se na mržnju i velikodržavne projekta mora adekvatno odgovoriti".

Podsjetio je da su međunarodni sudovi presudili da je počinjen genocid nad Bošnjacima.

"Masovne egzekucije nisu bile rezultat spontanog djelovanja. Naprotiv: genocid je svjesno i detaljno planiran i brutalno počinjen. Vojska i policija Republike Srpske, po naređenju tadašnjeg političkog rukovodstva, počinile su genocid" kazao je Bećirović.

Bećirović je redao i da "genocid ne bi bio moguć bez susjedne Srbije sa Slobodanom Miloševićem na čelu".

Tri faze poricanja: Decenije srpskog odnosa prema genocidu u Srebrenici od priznanja do negiranja
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:29:52 0:00

"Srbija i njen tadašnji režim su proglašeni odgovornim, jer su mogli, a nisu spriječili genocid. Genocid nad Bošnjacima se odvijao pred očima cijelog svijeta. Poručujem ako ne sačuvamo istinu o našoj prošlosti, nećemo imati ni sadašnjost ni budućnost", kazao je Bećirović, pored ostalog.

11:46

Inicicijativa mladih: Instalacijom 'Cvet koji ostaje' Beograd se seća genocida u Srebrenici


Jedan od cvjetova ugrađenih u Srebreničkoj ulici u Beogradu
Jedan od cvjetova ugrađenih u Srebreničkoj ulici u Beogradu

Aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava ugradili su 11 srebreničkih cvjetova pod nazivom "Cvet koji ostaje" kao vid memorijala u Srebreničkoj ulici u Beogradu.

Cvjetovi su napravljeni od dugmadi, koja asociraju na pronađene u masovnim grobnicama gdje su žrtve tajno zakopane.

Cvijet Srebrenice je vizuelni simbol stradanja Bošnjaka u genocidu u Srebrenici. Bijela boja latica predstavlja nevinost žrtava, zelena boja u središtu označava nadu, dok 11 latica simbolizuje 11. jul 1995. godine.

Inicijativa mladih najavila je da će u 20 časova na Trgu republike u Beogradu paljenjem svijeća obilježiti 11. jul u Srbiji kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

11:42

Vučić: Ovo je dan za pijetet prema bošnjačkim žrtvama u Srebrenici, duboko se klanjamo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je da je danas vrijeme kada treba da se pokaže pijetet prema bošnjačkim žrtvama u Srebrenici.

"Ja to činim i ovog puta. I uvek ćemo da činimo. Mi za razliku od drugih pokazujemo poštovanje i uvek se duboko naklonimo žrtvama, to je naša obaveza, time pokazujemo da smo ljudi", rekao je Vučić.

11:38

Srebrenička majka Kada Hotić: Istorija napisana bijelim nišanima

Kada Hotić, potpredsjednica Udruženja "Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa" (Arhivska fotografija)
Kada Hotić, potpredsjednica Udruženja "Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa" (Arhivska fotografija)

Kada Hotić, potpredsjednica Udruženja "Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa", prisjetila se napada na Srebrenicu te kako je 13. jula 1995. izašla odavde, jedan brat i sin su otišli preko šume.

"Nisu oni nestali, oni su odvedeni, ubijeni, pokopani, sakriveni. Ovdje je istorija, ovdje su nas razdvojili od naših najdražih. Bijelim nišanima (nadgrobni spomenici) su napisali istoriju", rekla je Hotić tokom komemoracije.

Kazala je da joj je sad 82. godina i da nije nikad prestala da priča o tim događajima, te da nije ništa zaboravila.

"Mi žene, majke, supruge spontano smo ustale da se borimo, javnim protestima, pred domaćim i međunarodnim institucijama, tražile odgovor. Tražile smo da se vrate posmrtni ostaci da se ukopaju", kazala je između ostalog Hotić.

Učitajte više sadržaja...

XS
SM
MD
LG