Evropska komisija upozorila je da gasovod, čiju izgradnju planira vlast bosanskohercegovačkog eniteta Republika Srpska, neće podržati napore Bosne i Hercegovine za smanjenje ovisnosti o uvozu ruskog gasa, već će je dodatno učvrstiti.
Iz Evropske komisije su Radio Slobodna Evropa naveli da Evropska unija od BiH, kao zemlje kandidatkinje za članstvo, očekuje da se uskladi s njenim ciljevima, uključujući energetsku i vanjsku politiku.
"Ruski rat protiv Ukrajine pokazao je koliko je energetska diverzifikacija vitalna i koliko ovisnost može biti štetna za bilo koju evropsku zemlju. Rusija se više puta pokazala da je nepouzdan dobavljač gasa, koristeći snabdijevanje energentima kao geopolitički alat prisile", navedeno je.
Vlada RS-a dala je u novembru prošle godine suglasnost za izgradnju gasovoda od Šepka do Novog Grada, koji bi taj entitet povezao s gasnom mrežom Srbije, koja je do sada dominantno služila za dopremanje ruskog gasa.
Zainteresirane kompanije iz Srbije i Turske
Kompanija "Sarajevo-gas" Istočno Sarajevo raspisala je početkom januara tender za projektovanje i izgradnju tog gasovoda, a prijavile su se kompanije "Konvar" iz Srbije i turska firma "Vemak".
Nedeljko Elek, direktor preduzeća "Sarajevo-gas", kazao je za RSE da je proces u fazi predkvalifikacije, kada se provjeravaju tehnička dokumentacija i reference prijavljenih kompanija.
"Firme, koje prođu taj predkvalifikacioni dio, imaju mjesec da dostave financijske ponude i bankarske garancije i onda se otvara komercijalni dio i bira izvođač radova", naveo je Elek.
Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o ruskom gasu koji, preko teritorije Srbije, stiže Turskim tokom.
Taj gas ulazi u BiH kod Zvornika i jedinom postojećom gasnom trasom, izgrađenom prije više od 45 godina, doprema se do Sarajeva i dalje do centralne Bosne.
Novi gasovod u RS-u trebao bi se na istom mjestu, u Šepku kod Zvornika, povezati s gasovodom u Srbiji. Planirana trasa prolazila bi kroz nekoliko gradova u tom entitetu, preko Banje Luke do Novog Grada na sjeverozapadu zemlje.
Vlasti u RS godinama insistiraju na izgradnji gasovoda Nova istočna interkonekcija koji su proglasile projektom od strateškog značaja, ali je za taj projekt izostala suglasnost državnih insitucija.
Iako prethodnih godina nisu krile oslanjanje na partnerstvo sa Srbijom i Rusijom, sada poručuju da je riječ o isključivo domaćem projektu.
Također, tvrde da će biti otvoren za različite izvore snabdijevanja, a kao alternativu ruskom spominju azerbejdžanski gas. On do Srbije dolazi putem interkonektora sa Bugarskom, koji je ograničenih kapaciteta.
Šta kažu vlasti RS?
Najava o gradnji gasovoda, dolazi dok Od početka ruske invazije u Ukrajini 2022., Evropska unija je uvela sankcije značajnom dijelu ruskog energetskog sektora, a plan joj je da do kraja 2027. u potpunosti obustavi uvoz gasa iz Rusije.
Članice EU moraju do 1. marta ove godine podnijeti nacionalne planove u kojima će biti navedene mjere za diverzifikaciju snabdijevanja plinom i naftom.
Pojedine zemlje, među kojima su Poljska, Letonija, Latvija i Estonija, već su obustavile uvoz ruskog gasa, dok određene, poput Mađarske i Slovačke, i dalje o njemu ovise.
Od početka rata, prema podacima Evropske komisije, ovisnost EU o ruskom gasu pala je, sa 45 posto ukupnog uvoza, na 13 posto u prvoj polovini 2025.
No, 35 milijardi kubnih metara ruskog gasa prošle godine ušlo je u energetski sistem EU, u vrijednosti od procijenjenih deset milijardi eura.
Ruska državna kompanija Gasprom i dalje nije na listi sankcija EU., a Sjedinjene Američke Države insistiraju na smanjenju energetske ovisnosti o Rusiji.
"EU je osnažila podršku partnerima na Zapadnom Balkanu u području energetske sigurnosti. Cilj je smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i podržati diverzifikaciju puteva snabdijevanja, pomoći partnerima u boljoj integraciji energetske mreže i pristupu energiji iz više izvora", naveli su iz Evropske komisije za RSE.
Također su istaknuli da potiču ugovorne strane Energetske zajednice da se postupno diverzificiraju od ruskog plina i rade na potpunom ukidanju opskrbe.
"Po našem mišljenju, BiH ima nekoliko drugih mogućnosti koje bi se mogle istražiti za daljnju diverzifikaciju i dekarbonizaciju, uključujući šire i brže ubrzanje obnovljivih izvora energije i dovršetak ključne elektroenergetske infrastrukture", naveli su.
Istaknuto je da EU podržava ove mogućnosti u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, te posjećaju da je u agendi reformi BiH preuzela obaveze u vezi s daljnjom dekarbonizacijom, korištenjem obnovljivih izvora energije i integracijom električne energije.
Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić, na konferenciji za novinare u Banjaluci 29. januara, nije direktno odgovorio na upit RSE hoće li ruski gas teći novim tokom, već je naveo da EU "radi suprotno od onoga što javno saopštava".
"Pozivam sve da pitaju EU i evropske države koliko su u ovoj i prethodnoj godini kupovali ruskog gasa. Rezerve gasa u Evropi i dalje se velikim dijelom pune gasom iz Rusije, što jasno pokazuje da Evropa nema realnu alternativu u obimu koji odgovara njenim potrebama", rekao je Đokić.
Koraci u izgradnji gasovoda u RS dolaze u vrijeme dok se, na američku inicijativu, vode pregovori o izgradnji gasovoda prema Hrvatskoj. Riječ je o projektu Južne interkonekcije koji bi BiH djelomično oslobodio ovisnosti o ruskom gasu i povezao s globalnim tržištem energije.
Iz State Departmenta su ranije za RSE naveli da je gasovod Južna interkonekcija ključan za energetsku sigurnost i ekonomski razvoj BiH i regije i da dodatno jača veze između Sjedinjenih Država i partnera u BiH.
Također su poručili da je američki predsjednik Donald Trump jasno dao do znanja da evropski partneri moraju prestati koristiti rusku energiju-