Dostupni linkovi

Evropa podozriva prema rusko-nemačkom gasnom projektu


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija
Prošle sedmice počeli su radovi na finskom delu gasovoda Severni tok. No, susedne zemlje, pre svega Poljska, podozrive su prema ovom rusko - nemačkom projektu nazivajući ga „Moltovo-Ribentrop“ cevovod.

U međuvremenu, Varšava se sprema da gradi terminal za tečni gas u Baltičkom moru kako bi osigurala snabdevanje. Međutim, Berlin umesto da pokaže evropsku solidarnost, nastoji da onemogući poljski poduhvat, piše u „Vol Strit Džornelu“ (WSJ) Aleksander (Alexander) Petersen, ekspert iz američkog Atlantskog saveza (The Eurasia Center at the Atlantic Council).
Rusija je u nedavnoj prošlosti u nekoliko navrata obustavljala slanje gasa preko Ukrajine zbog problema plaćanja, uskraćivala Litvaniji naftu, što sve ukazuje da se energija koristi i kao oruđe za ostvarivanje spoljnopolitičkih ciljeva

Najveći brod na svetu za polaganje cevovoda, pod nazivom „Usamljenik“, počeo je radove u finskom zalivu. Njegovo ime se simbolički podudara sa nastojanjem Nemačke da sama osigura energetsku bezbednost unutar Evropske Unije.

Severni tok, jedan je od najdužih i najsloženijih projekata ikada zamišljenih projekata ispod površina – polazi iz Rusije nastavlja ispod Baltičkog mora i završava u Nemačkoj. Gasovod zaobilazi baltičke zemlje i Poljsku. Investicijom vrednom 7,4 milijardi evra, Nemačka nastoji da stekne povlašćen pristup ruskim resursima.

Iste sedmice kada je „Usamljenik“ počeo da polaže cevi, Poljska se spremala da otpočne radove na sopstvenom projektu u Baltičkom moru – terminala za tečni gas u Svinousjscie. U ovom trenutku, poljski potrošači u velikoj meri zavise od ruskog gasa – što Varšavu dovodi u nepovoljnu situaciju s obzirom na večno problematične odnose sa Moskvom.

Rusija je u nedavnoj prošlosti u nekoliko navrata obustavljala slanje gasa preko Ukrajine zbog problema plaćanja, uskraćivala Litvaniji naftu, što sve ukazuje da se energija koristi i kao oruđe za ostvarivanje spoljnopolitičkih ciljeva.

Počevši od 2014, ovaj 800 milliona evra vredan projekat trebalo bi da omogući zadovolji između 30 i 50 odsto potreba Poljske za gasom, tako što će se tankerima dovoziti tečni gas iz zemalja kao što je Katar, koji će se skladištiti u ovom terminalu.

Energetska solidarnost članica Unije

Moglo se očekivati da će nemačka kancelarka Angela Merkel, kao deo proklamovane politike poboljšanja odnosa sa Varšavom, nastojati da otkloni međusobno nepoverenje unutar Evropske Unije oko energetske bezbednosti.

No, Nemačka očito smatra da neće imati nikakve koristi od toga. Naime, jedan od motiva za učešće Berlina u projektu Severni tok jeste da prodaje deo gasa Poljskoj. Dakle, Poljaci bi opet dobijali ruski gas, samo ovoga puta sa nemačke strane. To znači da je namera Varšave da gradi terminal za tečni gas direktna konkurencija Severnom toku koga poljski ministar inostranih poslova Radek Sikorski naziva „Molotov-Ribentrop“ gasovodom.

Neposredno
Zamenik poljskog ministra finansija izjavio je da će njegova zemlja nastaviti rad na projektu čak i bez sredstava EU. No, ovde nije samo u pitanje da li će terminal biti izgrađen, već i o prepucavanju između dve članice EU oko staništa ptica u baltičkom moru
pre početka gradnje terminala, Berlin je uložio formalnu žalbu, tvrdeći da je to međugranično pitanje i ugrožava Espo konvenciju – isti sporazum o zaštiti okoline koji su koristili Poljska i ostali nemački susedi protiveći se gasovodu Severni tok, što je odložilo njegovu gradnju nekoliko godina. Sada su se uloge izmenile i Berlin očekuje podršku iz Brisela.

Nemačka je krajem avgusta glasala protiv pomoći Evropske Unije od 80 miliona evra za početak gradnje poljskog terminala za tečni gas. Sada, čelnici nemačkih i ruskih kompanija u konzorcijumu Severni tok žestoko lobiralju u Briselu tražeći preispitivanje ekološkog plana čime bi radovi na ovom projektu bili odloženi najmanje za 2-3 godine.

S obzirom da se očekuje završetak gradnje Severnog toka 2012. godine, ovaj konzorcijum bi imao dovoljno vremena da primora poljske potrošače da se snabdevaju gasom iz njegovih izvora. Istovremeno, Poljska je nedavno obnovila važan ugovor sa ruskim Gaspromom na još 15 godina o dopremanjuj gasa preko cevovoda „Jamal-Evropa“. Na taj način bi se Poljska našla u energetskim „klještima“ Rusije i Nemačke.

Ovde nije u pitanju samo energetska bezbednost Poljske. Težnja Evrospke Unije za ostvarenjem veće energetske solidarnosti među članicama deluje smešno kada najveća, nemačka ekonomija to razmetljivo podriva.

Jedna je stvar gradnja gasovoda koji u suštini omogućava privilegovanu poziciju Nemačke kao ruskog distributera u Centralnoj Evropi, ali je sasvim drugo, kada pokušava da spreči nastojanje susedne zemlje da obezbedi druge izvore snabdevanja, u sklopu evropskog plana diversifikacije.

Zamenik poljskog ministra finansija Mikolaj Budzanovski, izjavio je da će njegova zemlja nastaviti rad na projektu čak i bez sredstava iz fondova EU. No, ovde nije samo u pitanje da li će terminal biti izgrađen. Reč je o prepucavanju između dve članice EU oko staništa ptica u baltičkom moru, dok se za to vreme ruski premijer Vladimir Putin, koji se jednom požalio „Zašto sve mora prolaziti kroz Poljsku?“ – sladi još jednom pobedom svog energetskog oružja.
XS
SM
MD
LG