Dostupni linkovi

Gallup: Svijet sve manje tolerantan prema migrantima


Migranti na Sredozemnom moru

Svijet postaje sve manje tolerantan prema migrantima, pokazali su rezultati ankete koju je proveo Gallup u 145 zemalja i teritorija na uzorku od 145.000 ispitanika.

Stanovnici sedam evropskih zemalja, redom onih koje se nalaze na tzv. Balkanskoj ruti - Sjeverna Makedonija, Mađarska, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina te Crna Gora – s najmanje blagonaklonosti gledaju na mogućnost da se migranti nasele u njihovoj zemlji, njihovom kvartu te stupe u brak s članom njihove porodice.

Kanada je zemlja čiji stanovnici su najtolerantniji prema migrantima, a slijede Island i Novi Zeland.

Najoštrije promjene u stavovima dogodile su se u Peruu, Ekvadoru i Kolumbiji koje bilježe priljev migranata koji bježe od previranja u Venezueli.

Balkanska ruta

U anketi su ispitanici pitani što misle o mogućnosti da migranti žive u njihovoj zemlji, postaju njihovi susjedi i stupaju u brak s članovima njihovih obitelji.

Indeks je zbroj bodova u sva tri pitanja, s maksimalno mogućom ocjenom 9,0 (odgovoru na sva tri pitanja su da je to dobra stvar) i minimalno mogućom ocjenom nula (odgovori na sva tri pitanja su da je to loša stvar).

Što je veći rezultat, to stanovništvo više prihvaća migrante.

Rezultati su se kretali su od najnižih 1,49 indeksnih bodova u Sjevernoj Makedoniji do 8,46 indeksnih bodova u Kanadi, malo ispod maksimalne moguće ocjene od devet indeksnih bodova.

Što se tiče ostalih zemalja regije Zapadnog Balkana, u Srbiji taj indeks iznosi 1,79 bodova, u Hrvatskoj 1,81 bod, u Bosni i Hercegovini 1,85 bodova i u Crnoj Gori 1,87 bodova.

Usporedbe radi, u Kanadi stanovnici gotovo univerzalno migrante koji žive u toj zemlji (94 posto) i koji žive u njihovom naselju (95 posto) doživljavaju kao dobru stvar, dok je više od devet od 10 ispitanika (91 posto) reklo da bi vjenčanje člana njihove porodice za migranta bila dobra stvar.

Ako se rezultati ove Gallupove ankete koja je provedena 2019. godine usporede s rezultatima iste ankete provedene 2016. godine, vide se neznatne razlike.

Makedonija je i 2016. godine bila na prvome mjestu zemalja čiji stanovnici najmanje prihvaćaju migrante s 1,47 indeksnih bodova, slijedila ju je Crna Gora s 1,63 indeksna boda, potom Mađarska s 1,69 indeksnih bodova te Srbija s 1,8 indeksnih bodova.

Najveći pad 2019. godine u odnosu na 2016. kad je rađeno posljednje ovakvo istraživanje zabilježen je u Hrvatskoj u kojoj je 2016. rezultat bio 2,39 indeksnih bodova te u Bosni i Hercegovini kojoj je rezultat ankete iz 2016. davao 2,71 indeksni bod.

Bosna i Hercegovina je, uz Tajland i Tursku, u posljednjem istraživanju nova na listi deset zemalja čiji stanovnici najmanje prihvaćaju migrante.

Iza Crne Gore, na listi zemalja deset zemalja čije stanovništvo najmanje prihvaća migrante su Latvija (2,25 indeksnih bodova), Malezija (nova na listi s 2,24 boda), Tajland (2,48), Slovačka (2,52) i Turska (2,53 indeksna boda).

Kosovo je, prema rezultatima ove ankete, s 5,26 indeksnih bodova, u usporedbi s 4,17 u prethodnom istraživanju, zabilježilo i porast u prihvaćanja migranata i na nivou je svjetskog prosjeka od 5,21 indeksni bod.

Zemlje članice Evropske unije već su dugo su u zavadi oko načina rješavanja vala migranata, od kojih mnogi stižu u mediteranske zemlje nakon opasnih putovanja brodom.

Evropska komisija radi na novom planu koji bi pravno obvezao sve članice da ugoste svoj dio izbjeglica što, između ostalih, odbijaju Poljska i Mađarska.

Prema rezultatima Gallupove anketa, među evropskim zemljama samo su Švedska i Irska među deset zemalja čiji stanovnici najviše prihvaćaju migrante.

Vruća politička tema

Gotovo sve zemlje čiji stanovnici, prema ovoj anketi provedenoj tokom 2019. godine, najviše prihvaćaju migrante također su bile na toj listi i u ranijim istraživanjima, samo su neke od njih zamijenile mjesta na popisu.

Prema posljednjem istraživanju, na vrhu liste je već spomenuta Kanada, slijede Island (8,41 indeksni bod), Novi Zeland (8,32), Australija (8,28), Siera Leone (8,14), SAD (7,95), Burkina Faso (7,93) kao nova zemlja na listi prvih deset, Švedska (7,92), Čad (7,91) i Irska (7,88) kao nove na listi, te Ruanda (7,88 indeksnih bodova od mogućih devet).

Gallupova stručnjakinja za migracije Julie Ray rekla je za Reuters da je lagani globalni pad prihvaćanja na 5,21 indeksni bod u 2019. godini s 5,34 indeksna boda u 2016. potaknut značajnim promjenama u zemljama Južne Amerike.

Ocjena Perua pala je na 3,61 sa 6,33 u 2016. godini, dok je broj Kolumbijaca koji su rekli da su migranti koji žive u njihovoj zemlji dobra stvar pao na 29 posto sa 61 posto.

Ray je naglasila da će neki možda biti iznenađeni pozitivnim stavovima u Sjedinjenim Državama, gdje je predsjednik Donald Trump ograničavanje imigracije postavio kao kamen temeljac svoje politike.

“Unatoč činjenici da je imigracija tako vruća tema u SAD-u, Amerikanci uglavnom vrlo prihvaćaju migrante”, rekla je Ray.

Sjedinjene Države zauzele su sa 7,10 indeksnih bodova šesto mjesto u Gallupovoj anketi, odmah iza Sierre Leonea.

Globalno, anketa je pokazala da je prihvaćanje migranata veće među mlađim generacijama, ljudima s višim stepenom obrazovanja i onima koji žive u urbanim, a ne u ruralnim područjima.

XS
SM
MD
LG