Dostupni linkovi

Proboj u istraživanju fuzije u SAD jača nade u čistu energiju


Nacionalna laboratorija Lorens Livermor u Kaliforniji
Nacionalna laboratorija Lorens Livermor u Kaliforniji

Američki naučnici ostvarili su veliki proboj u razvoju tehnologije fuzije pošto su prvi put uspeli da tom nuklearnom reakcijom proizvedu više energije nego što su u nju uložili.

Iako je time napravljen veliki korak ka tehnologiji koja bi mogla da obezbedi praktično neograničenu energiju bez štetnih gasova i s malo radioaktivnog otpada, do njenog komercijalnog korišćenja je još dug put s ogromnim naučnim i inženjerskim izazovima, pišu svetski mediji.

Na tragu neograničene energije

Naučnici američke vlade napravili su proboj u potrazi za neograničenom energijom pošto su prvi put postigli neto energetski dobitak u reakciji fuzije, piše Fajnenšl tajms (The Financial Times) pozivajući se na tri osobe upoznate s preliminarnim rezultatima nedavnog eksperimenta.

Za razliku od fisije, koja u postojećim nuklearnim reaktorima cepa atome, fuzija spaja jezgra atome tako što, na primer, kombinuje atome vodonika da bi se napravio helijum, pri čemu se oslobađaju ogromne količine energije.

Fizičari su od 1950-ih pokušavali da iskoriste reakciju fuzije koja pokreće Sunce, ali dosad nisu uspeli da proizvedu više energije iz reakcije nego što su potrošili u tom procesu, čime bi se ostvario neto dobitak energije.

Izvori iz Nacionalne laboratorije Lorens Livermor (Lawrence Livermore National Laboratory) u Kaliforniji kažu da je u eksperimentu proizvedeno oko 2,5 megadžula energije, što je oko 120 odsto od utrošenih 2,1 megadžula energije. Ipak, osobe upoznate s rezultatima kažu da se podaci još analiziraju, pošto je dobitak u energiji veći od očekivanog oštetio deo opreme.

To bi, ukazuje britanski list, moglo da pomogne u obezbeđivanju pouzdane i obilne alternative fosilnim gorivima i konvencionalnoj nuklearnoj energiji.

Eksperiment je izveden u Nacionalnom postrojenju za paljenje (National Ignition Facility) u Loren Livermoru koje je dizajnirano za testiranje nuklearnog oružja simulacijom eksplozija, ali se koristi i za istraživanja fuzijske energije. Naučnici u tom postrojenju su najbliže došli neto dobitku energije prošle godine kada je proizvedeno 1,37 megadžula iz reakcije fuzije, što je bilo oko 70 odsto utrošene energije.

Iako mnogi naučnici veruju da će proći decenije do elektrana s fuzijskim reaktorom, potencijal te tehnologije je teško ignorisati, pošto, kako navodi Fajnenšl tajms, fuzijska reakcija ne emituje ugljenik i ne pravi dugotrajni radioaktivni otpad, a s jednom šoljom vodoničnog goriva bi se u teoriji strujom mogla napajati jedna kuća stotinama godina.

Drugačijim pristupom do šokantnih rezultata

Šokantni rezultati laboratorija Lorens Livermor predstavljaju značajan korak ka stvaranju neograničene čiste energije, ističe Tajms (The Times).

Iako nije reč o komercijalnom reaktoru, uspeh se, prema oceni londonskog lista, smatra važnim korakom u svetu nuklearne fuzije, posebno za timove koji rade na vrsti fuzije koja je izvedena u Lorens Livermoru.

Prednosti fuzije su što goriva ima u izobilju, dok ostaje malo radioaktivnog otpada. Mana je što za je za taj proces potrebno održavati i kontrolisati ekstremne uslove slične onima unutar Sunca.

Naučnici koji rade na fuziji većim delom su fokusirani na korišćenje reaktora u obliku torusa poznatih kao tokamak, koji koriste moćne magnete da održe plazmu u kojoj se fuzija odvija.

S druge strane, u Nacionalnom postrojenju za paljenje koristi se drugačiji pristup, poznat kao "inercijalna fuzija" u kojim moćni laseri ispaljuju snopove vodoničnog goriva pod ekstremnim energijama tako da proizvode reakciju fuzije.

Izazovi energetskog 'svetog grala'

Iako su naučnici napravili ključni proboj u višedecenijskoj potrazi za razvojem tehnologije koja obezbeđuje neograničenu, jeftinu i čistu energiju, predstoji dug put do komercijalnog korišćenja nuklearne fuzije, ukazuje Vašington post (The Washington Post).

Izvođenje nuklearne reakcije kao na Suncu je "sveti gral" za kojim naučnici tragaju od 1950-ih. Međutim, njeno korišćenje je makar jednu deceniju, ako ne i više, od komercijalne upotrebe, navodi list, dodajući da će administracija Džoa Bajdena (Joe Biden) verovatno predstaviti taj proboj kao opravdanje ogromnog ulaganja vlade.

Širom sveta su ogromne količine javnih i privatnih sredstava usmerene u razvoj tehnologije fuzije s ciljem da se konačno naprave postrojenja za fuziju koja bi mogla da prave struju bez ugljeničnog otiska, bez radioaktivnog otpada i s mnogo manje resursa nego što je potrebno za korišćenje solarne energije i energija vetra.

Osim prednosti u borbi protiv klimatskih promena, zagovornici fuzije kažu da bi njeno korišćenje moglo pomoći da se jeftina struja donese u siromašne delove sveta.

Ipak, iako je rezultat eksperimenta u Lorens Livermoru značajno dostignuće, predstoje, kako navodi Vašington post, monumentalni inženjerski i naučni izazovi.

Za ostvarivanje neto dobitka energije bio je potreban jedan od najvećih lasera na svetu. Uz to, resursi potrebni da se stvori reakcija fuzije u razmeri potrebnoj za praktičnu proizvodnju energije su ogromni. Još važnije, inženjeri tek treba da razviju mašineriju sposobnu da po pristupačnoj ceni pretvore tu reakciju u električnu energiju koja se može sprovesti u električnu mrežu.

Naučnici kažu da su za pravljenje dovoljno velikih uređaja za energiju fuzije u velikim razmerama potrebni materijali koje je izuzetno teško napraviti, dok je u samoj toj reakciji oprema pod velikim opterećenjem zbog čega može biti uništena.

Unutar Nacionalnog postrojenja za paljenje čija je prvobitna namena bila testiranje nuklearnog oružja, 29. maj 2009.
Unutar Nacionalnog postrojenja za paljenje čija je prvobitna namena bila testiranje nuklearnog oružja, 29. maj 2009.

Iako rezultati američkih naučnika predstavljaju napredak, još ima mnogo da se uradi na stvaranju održive tehnologije, a kamoli do isporuke dovoljno čiste energije koja bi pomogla da se svet odvikne od fosilnih goriva i ograniči klimatske promene, ističe Blumberg (Bloomberg).

Tehnologija nuklearne fisije, koja cepa atome i stvara visoko radioaktivni otpad, iako je decenijama u komercijalnoj upotrebi, i dalji proizvodi samo 10 odsto svetske energije, daleko manje od uglja i gasa.

Takođe, ukazuje Blumberg, uticaj fuzije na tržište energije je pod znakom pitanja zbog sve veće upotrebe energija Sunca i vetra, koje su obe jeftinije. Njihov glavni nedostatak, nestalno snabdevanje, sve više se rešava industrijom baterija koja je u brzom usponu.

Ipak, mogućnost daljeg razvoja fuzije obećava stalnu čistu energiju s manje rizika i opasnog otpada od fisije.

Investicije u startapove koji rade na fuziji skočili su na 2,3 milijarde dolara u 2021. i verovatno će iznositi više od milijardu dolara ove godine, navodi Blumberg.

Najava Bajdenove administracije

Američko Ministarstvo energetike saopštilo je u nedelju, 11. decembra, da će ove nedelje objaviti "veliki naučni proboj", nakon što su mediji izvestili da je laboratorija u Kaliforniji ostvarila veliki napredak u istraživanju nuklearne fuzije, prenela je Agencija Frans pres (Agence France-Presse).

Portparoli Ministarstva energetike i Nacionalne laboratorije Lorens Livermor rekli su za AFP da ne mogu da komentarišu ili potvrde izveštaje medija, ali su rekli da će američka ministarka energetike Dženifer Granholm (Jennifer) u utorak "objaviti veliki naučni proboj".

Portparolka Nacionalne laboratorije Lorens Livermor dodala je da je "analiza još u toku".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG