Francuska ministrica financija Christine Lagarde objavila je kandidaturu za čelnu funkciju u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), umjesto Dominique Strauss-Khana koji je zbog seks skandala bio prisiljen dati ostavku. U javnosti se posljednjih dana Legardova vrlo često spominjala kao potencijalna Strauss-Khanova naslijednica na vrhu moćne svjetske financijske institucije.
Christine Lagarde je svoju kandidaturu najavila uoči samita G8 industrijski najrazvijenijh zemalja svijeta u Deauvilleu, i uz, vrlo vjerojatnu, podršku većine članica EU.
Pojedini diplomatski izvori tvrde da je podupiru i SAD i Kina. No, Kina je članica “BRICSA” koji još uključuje Brazil, Rusiju, Indiju i Južnu Afriku, a upravo su te zemlje isticale da novi direktor MMF-a treba biti osoba iz zemalja u razvoju i onih s brzo rastućom ekonomijom.
U Pekingu se nije mogla dobiti potvrda da će stati uz evropskog kandidata.
Meksiko je već istaknuo guvernera svoje Centralne banke za poziciju čelnog čovjeka MMF-a. Mogli bi to učiniti i Južna Afrika, ali i neke druge zemlje. Rusija, navodno, podržava šefa kazahstanske centralne banke.
Nominacije se mogu isticati do10. juna. Izvršni odbor MMF-a sastavlja listu s tri najbolja kandidata, a konačni termin za izbor direktora je 30. jun.
Od osnivanja fonda 1944., do danas, na njegovom čelu se uvijek nalazio Evropljanin. Drugom globalnom financijskom institucijom, Svjetskom bankom, rukovodi Amerikanac i to je nepisano pravilo.
Da bi smirila druge članice MMF-a, Lagardova je i naglasila da to što dolazi iz Evrope ne bi trebao biti plus, ali ni minus.
“No, moje poznavanje mehanizama Evropske unije i eurozone, kao i mnogih lidera, može pomoći. Ipak, ne želim to isticati kao dodatni plus na kojem se zasniva moja kandidatura”, kazala je ona.
Prednosti i zamjerke
Pedesetpetogodišnja Lagard je većinu karijere provela u SAD vodeći čuvenu odvjetničku tvrtku Baker&McKenzie u Chicagu. Njen je engleski savršen, sjajnih je manira i pristojnog izgleda.
Smatraju je dobrim kandidatom koji lako može navući cipele svog prethodnika i pomoći Evropi u savladavanju financijskih problema.
Bivši šef MMF-a tijekom saslušanja u sudu, New York, 19. svibanj 2011.
Ipak, nitko nije idealan, pa tako ni aktualna francuska ministrica financija. Kod kuće joj zamjeraju ulogu koju je imala kada je Bernard Tapie, inače bliski prijatelj francuskog predsjednika Nisolasa Sarkozyja, dobio 285 milijuna eura kao kompenzaciju za loše obavljenu prodaju proizvođača sportske opreme Adidas 2008. Tada je bila ministrica financija.
Sud odluku o tome da li će otvoriti istragu oko ovog slučaja treba donjeti 10. juna. Ministrica kaže da ima puno povjerenje u pravosuđe i da istražiteljima treba omogućiti da rade svoj posao.
Martin Wolf u tekstu u “Financial Timesu” piše kako je Lagarde respektabilan kandidat. Uz sve profesionalne osobine, iako drži da nije dobra ekonomistica, Wolf, ističe da nije nevažno što je žena, pogotovo što se njen prethodnik suočava s optužbama za pokušaj silovanja.
Ukoliko ona i dobije posao važno će biti tko će zamijeniti Johna Lipskog, sadašnjeg prvog zamjenika direktora, a koji bi MMF trebao napustiti u augustu, smatra Wolf.
Odluku o novom direktoru donijeti će izvršni odbor koji ima 24 člana. Snažne ekonomije imaju svog predstavnika. To su SAD, Kina, Japan i Velika Britanija, dok su ostale zemlje grupirane po određenim pravilima, pa jedan direktor predstavlja nekoliko država.
Činjenica je da EU ima 32 posto glasova, SAD 16 posto, i da bi prošao kandidat iz Evrope trebaju im glasovi država koje ovise o ekonomijama Evrope i Sjedinjenih država.
Ipak, BBC naglašava da kada je u pitanju EU nikada nije sigurno da postoji čvrst koncenzus.
Unija u 80-tima nije podržala jednog kandidata, tako da je prvi čovjek MMF-a bio izabran glasovima zemalja u razvoju.
U međuvremenu neke stvari su se promijenile. MMF je odigrao značajnu ulogu u spašavanju Grčke, Irske i Portugala i time osigurao stabilnost eurozone.
Christine Lagarde je svoju kandidaturu najavila uoči samita G8 industrijski najrazvijenijh zemalja svijeta u Deauvilleu, i uz, vrlo vjerojatnu, podršku većine članica EU.
Pojedini diplomatski izvori tvrde da je podupiru i SAD i Kina. No, Kina je članica “BRICSA” koji još uključuje Brazil, Rusiju, Indiju i Južnu Afriku, a upravo su te zemlje isticale da novi direktor MMF-a treba biti osoba iz zemalja u razvoju i onih s brzo rastućom ekonomijom.
U Pekingu se nije mogla dobiti potvrda da će stati uz evropskog kandidata.
Meksiko je već istaknuo guvernera svoje Centralne banke za poziciju čelnog čovjeka MMF-a. Mogli bi to učiniti i Južna Afrika, ali i neke druge zemlje. Rusija, navodno, podržava šefa kazahstanske centralne banke.
Nominacije se mogu isticati do10. juna. Izvršni odbor MMF-a sastavlja listu s tri najbolja kandidata, a konačni termin za izbor direktora je 30. jun.
Od osnivanja fonda 1944., do danas, na njegovom čelu se uvijek nalazio Evropljanin. Drugom globalnom financijskom institucijom, Svjetskom bankom, rukovodi Amerikanac i to je nepisano pravilo.
Da bi smirila druge članice MMF-a, Lagardova je i naglasila da to što dolazi iz Evrope ne bi trebao biti plus, ali ni minus.
“No, moje poznavanje mehanizama Evropske unije i eurozone, kao i mnogih lidera, može pomoći. Ipak, ne želim to isticati kao dodatni plus na kojem se zasniva moja kandidatura”, kazala je ona.
Prednosti i zamjerke
Pedesetpetogodišnja Lagard je većinu karijere provela u SAD vodeći čuvenu odvjetničku tvrtku Baker&McKenzie u Chicagu. Njen je engleski savršen, sjajnih je manira i pristojnog izgleda.
Smatraju je dobrim kandidatom koji lako može navući cipele svog prethodnika i pomoći Evropi u savladavanju financijskih problema.
Ipak, nitko nije idealan, pa tako ni aktualna francuska ministrica financija. Kod kuće joj zamjeraju ulogu koju je imala kada je Bernard Tapie, inače bliski prijatelj francuskog predsjednika Nisolasa Sarkozyja, dobio 285 milijuna eura kao kompenzaciju za loše obavljenu prodaju proizvođača sportske opreme Adidas 2008. Tada je bila ministrica financija.
Sud odluku o tome da li će otvoriti istragu oko ovog slučaja treba donjeti 10. juna. Ministrica kaže da ima puno povjerenje u pravosuđe i da istražiteljima treba omogućiti da rade svoj posao.
Martin Wolf u tekstu u “Financial Timesu” piše kako je Lagarde respektabilan kandidat. Uz sve profesionalne osobine, iako drži da nije dobra ekonomistica, Wolf, ističe da nije nevažno što je žena, pogotovo što se njen prethodnik suočava s optužbama za pokušaj silovanja.
Ukoliko ona i dobije posao važno će biti tko će zamijeniti Johna Lipskog, sadašnjeg prvog zamjenika direktora, a koji bi MMF trebao napustiti u augustu, smatra Wolf.
Odluku o novom direktoru donijeti će izvršni odbor koji ima 24 člana. Snažne ekonomije imaju svog predstavnika. To su SAD, Kina, Japan i Velika Britanija, dok su ostale zemlje grupirane po određenim pravilima, pa jedan direktor predstavlja nekoliko država.
Činjenica je da EU ima 32 posto glasova, SAD 16 posto, i da bi prošao kandidat iz Evrope trebaju im glasovi država koje ovise o ekonomijama Evrope i Sjedinjenih država.
Ipak, BBC naglašava da kada je u pitanju EU nikada nije sigurno da postoji čvrst koncenzus.
Unija u 80-tima nije podržala jednog kandidata, tako da je prvi čovjek MMF-a bio izabran glasovima zemalja u razvoju.
U međuvremenu neke stvari su se promijenile. MMF je odigrao značajnu ulogu u spašavanju Grčke, Irske i Portugala i time osigurao stabilnost eurozone.
