Lideri Francuske, Njemačke i Evropske unije (EU) su izrazili svoju "čvrstu podršku" Jermeniji, u trenutku dok jermenski premijer Nikol Pašinjan (Pashinian) pojačava diplomatsku ofanzivu na samitu u Španiji, a Jerevan i Baku izmjenjuju optužbe za napade na svoje snage u pograničnim oblastima.
Evropski lideri su 5. oktobra "potcrtali svoju čvrstu podršku nezavisnosti, suverenitetu, teritorijalnom integritetu i nepovredivosti granica Jermenije", kako je navedeno u zajedničkoj izjavi francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), njemačkog kancelara Olafa Šolca (Scholz) i predsjednika Evropskog savjeta, Šarla Mišela (Charles Michel).
"Takođe izražavaju svoju podršku ojačavanju odnosa EU i Jermenije u svim njihovim dimenzijama, baziranim na potrebama Republike Jermenije", dodaje se u saopštenju.
Kako prenosi servis Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku, Mišel je rekao novinarima da će pozvati jermenske i azerbejdžanske lidere u Brisel na sastanak, krajem oktobra.
Pašinjan je otputovao u Španiju, da bi progurao jermenske interese na marginama Samita Evropske političke zajednice u Granadi.
Taj potez dolazi nakon što je Azerbejdžan prošlog mjeseca u munjevitoj akciji ponovo zauzeo Nagorno-Karabah, odmetnuti region pod kontrolom etnički jermenskih lidera u prethodne tri decenije.
Masovni egzodus Jermena iz Nagorno-Karabaha
Jermenija i Azerbejdžan vodili su dva rata u posljednje tri decenije zbog regiona koji je nakon raspada Sovjetskog Saveza postao većinska etnička jermenska enklava unutar međunarodno priznatih granica Azerbejdžana.
Region je u početku bio pod kontrolom snaga tamošnjih jermena, uz podršku jermenske vojske, u separatističkim borbama koje su završene 1994. Međutim, tokom rata 2020. Azerbejdžan je povratio velike dijelove Nagorno-Karabaha, kao i susjednu teritoriju koju su držale jermenske snage.
Rat je 2020. završio prekidom vatre uz posredovanje Rusije i raspoređivanjem ruskih mirovnih snaga. Te mirovne snage su, međutim, učinile malo da spreče napredovanje azerbejdžanskih snaga dok su pokrenule ono što su nazvali "antiterorističkom operacijom" u Nagorno-Karabahu.
Prije svoje ofanzive, Azerbejdžan je održavao višemjesečnu blokadu Nagorno-Karabaha, tvrdeći da je zabrinut zbog ilegalnih pošiljki oružja, što je 120.000 stanovnika odsjeklo od osnovnih zaliha.
Azerbejdžan je otvorio put 24. septembra, četiri dana nakon sporazuma o prekidu vatre kojim je okončana munjevita vojna operacija.
Baku je obećao jednak tretman za etničke Jermene, ali je Jerevan upozorio na moguće "etničko čišćenje".
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je predsjedniku Azerbejdžana Ilhamu Alijevu 26. septembra da mora zaštititi civile u Nagorno-Karabahu.
Blinken je također rekao Alijevu da mora postojati nesmetan humanitarni pristup Nagorno-Karabahu.
Ombudsman otcijepljenog regiona Gegham Stepanian rekao je za RSE da je potvrđeno da je 68 ljudi poginulo u eksploziji, koja se dogodila kada su ljudi koji su htjeli pobjeći u Jermeniju stajali u redu da natoče gorivo u automobile. Uzrok eksplozije nije utvrđen.
Ukupno 192 azerbejdžanska vojnika su ubijena, a 511 je ranjeno tokom azerbejdžanske ofanzive prošle sedmice saopšteno je 27. septembra iz Ministarstva zdravlja te zemlje.
Zvaničnici etničkih Jermena iz Nagorno-Karabaha rekli su da je najmanje 200 ljudi na njihovoj strani, uključujući 10 civila, ubijeno, a preko 400 ranjeno u borbama.
Više od 100.000 Jermena je pobjeglo odatle u Jermeniju, te je ovaj izbjeglički talas stavio pod pritisak vlasti u Jerevanu.
Šolc, Makron i Mišel su rekli da su spremni da obezbijede dodatnu humanitarnu pomoć Jermeniji, te dodali da su i dalje "posvećeni svim naporima usmjerenim ka normalizaciji odnosa između Jermenije i Azerbejdžana".
Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev (Aliyev) je otkazao svoj put u Granadu – a samim tim i planirane sastanke sa Pašinjanom – u posljednji čas, prigovarajući zbog francuskog prisustva, tražeći da samo bliskom savezniku, Turskoj, bude dozvoljeno da prisustvuje pregovorima.
Baku je 5. oktobra saopštio da su oni "spremni za tropartitne sastanke u Briselu uskoro, u formatu – Evropska unija, Azerbejdžan, Jermenija".
Ruski predsjednik, Vladimir Putin, u svom obraćanju novinarima u Sočiju, na jugu Rusije, rekao je da je azerbejdžansko preuzimanje Nagorno-Karabaha bilo "neizbježno".
"Bilo je samo pitanje vremena kad će Azerbejdžan početi da obnavlja ustavni red tamo... bilo je neizbježno, nakon što je Jermenija priznala suverenitet Azerbejdžana nad Karabahom", ocijenio je Putin.
Jermenija i Azerbejdžan su vodili dva rata zbog Nagorno-Karabaha, planinske enklave dominantno naseljene Jermenima, koja je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana.
Pašinjan je u prethodnim mjesecima – u sklopu napora da se dođe do mirovnog sporazuma u regiji – govorio da je spreman da prizna status Karabaha u Azerbejdžanu, ako će Baku garantovati za prava tamošnjih Jermena.
Rusija je dugo bila blizak saveznik Jermenije, ali te veze su oslabile nakon što ih je – prema viđenju stvari zvaničnog Jerevana – Kremlj izdao, te nije spriječio vojnu akciju Azerbejdžana u Nagorno-Karabahu.
U regiji na južnom Kavkazu, ministarstva odbrane dvije zemlje su 5. oktobra razmijenila optužbe za otvaranje vatre na njihove pozicije, ali u napadima nije bilo žrtava.