Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Razmišljanja građana suprotna stavovima političara


Nekoliko mjeseci uoči opštih izbora u BiH, nevladin sektor sve je aktivniji, posebno u onom dijelu koji se odnosi na prijedloge o ustavnim promjenama. Tako je Forum građana Tuzla danas predstavio projekt „Ustavne promjene u BiH-građanska inicijativa“, u kojem su učestvovali profesori sa bh. univerziteta.

Obrađena su pitanja kao što su omogućavanje nacionalnim manjinama da se kandiduju na izborima, problem miješanja vjerskih zajednica u politički i društveni život, uvođenje instituta za vanredne izbore i sl.

Istovremeno, neki od profesora, na temu ustavnih reformi, anketirali su i građane kako bi čuli njihovo mišljenje na koji način treba urediti državu. Odgovori ispitanika su više nego interesantni, jer su njihova razmišljanja dijametralno suprotna stavovima političara, koji često vole reći kako ih je narod birao.

Priča o ustavnim reformama u Bosni i Hercegovini traje već godinama, a da se nije pomjerila sa mrtve tačke. Bh. javnost pamti samo mjesta na kojima su sastanci na tu temu održavani, kao što su Prud, Kozara, Mostar, Sarajevo. U praktičnom smislu, u Ustavu BiH nije ni slovo promijenjeno. Nekoliko mjeseci uoči opštih izbora u oktobru, sve je veći broj nevladinih organizacija koje su sačinile projekte o ustavnoj reformi, bez kojih država neće moći da bude dio evropske zajednice. Jedna od njih je i Forum građana Tuzla, koji je okupio eksperte, profesore sa različitih bosanskohercegovačkih univerziteta.

Oni su, svako iz svog ugla, sačinili projekt „Ustavne promjene u BiH - građanska inicijativa“. Cilj je zajednički - učiniti Bosnu i Hercegovinu funkcionalnijom državom, uvažavajući dosadašnje stavove o pojedinim pitanjima i ne nametati nešto o čemu trenutno nema saglasnosti. Predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić:

„Želimo također da napomenemo da mi Bosnu i Hercegovinu želimo da gradimo na sličnostima, a ne na razlikama, kao što to rade današnji političari. Bogatstvo prijateljstva je u sličnosti ljudi koji traže određeni kolektivitet gdje će se osjećati apsolutno sigurnim.“

Ono što se trenutno nameće kao pitanje broj jedan u razgovoru o ustavnim promjenama je realizacija odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju „Sejdić, Finci“, prema kojoj je Bosna i Hercegovina dužna da nacionalnim manjinama omogući kandidovanje na izborima.

Profesor na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Goran Marković ocjenjuje da postoji realna šansa da presuda u tom slučaju bude primijenjena na način kojim neće suštinski dovesti do ravnopravnosti svih građana u BiH. Istovremeno, Marković kaže da bez obzira na različita mišljenja da li presudu Evropskog suda za ljudska prava treba primijeniti prije ili poslije izbora, političari ne mogu postići saglasnost na koji način da otklone diskriminatorske odredbe u Ustavu BiH:

„U okviru nevladinog sektora je dosta raširena ideja da sam naziv „ostali“ treba biti uklonjen, treba biti brisan iz Ustava, jer on po samoj svojoj prirodi jeste diskriminatorski i da treba biti zamijenjen terminom „nacionalne manjine“ i „nacionalno neopredijeljeni“.“

Srbi više podržavaju treći entitet od Hrvata


Jedno od pitanja kojim bi se trebalo baviti, kada je o promjeni Ustava riječ, je kako riješiti problem miješanja vjerskih zajednica u bosanskohercegovački politički i društveni život kako bi BiH postala sekularna država. Za profesora banjalučkog Univerziteta Miodraga Živanovića, upravo tim problemom se do sada niko nije bavio. Iako se država deklariše kao sekularna, u Ustavu to nigdje ne piše, navodi Živanović:

„Mi imamo danas, reći ću metaforično, na jednoj teritoriji pravoslavni Iran, na drugoj teritoriji islamski Vatikan, na trećoj teritoriji imamo katoličku nepoznanicu, ali u svakom slučaju vjerske zajednice su predominantne u uređivanju naših života, dakle ovog civilnog društva, pa čak i u ustrojstvu BiH.“

Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Nerzuk Ćurak:

„Mi smatramo da civilno društvo treba da bude dio Parlamenta BiH u kontekstu ustavnih promjena. Taj veliki broj građana koji ne izlaze na izbore, kroz različite civilne inicijative ponude svoj glas u smislu da se taj glas poštuje kao relevantan glas, u smislu da političari na to moraju da se obaziru i da na to računaju.“

Jedan od članova ekspertne grupe Foruma građana Tuzla je i profesor mostarskog Sveučilišta Slavo Kukić. Na temu ustavnih promjena, profesor Kukić je proveo anketu u kojoj je učestvovalo 600 ispitanika, koji su odgovarali na različita pitanja o ustavnoj reformi. Odgovori ispitanika su više nego interesantni, a ono što posebno treba akcentirati je da su razmišljanja običnih građana dijametralno suprotna stavovima političara, koji često vole reći kako ih je narod birao:

„Postoji dobar stupanj suglasnosti gledano na razini čitavog uzorka i pravcu ustavnih promjena kojima bi se ukinula kantonalna podjela u prvoj fazi, a onda u drugoj fazi razmišljalo i o opravdanosti entitetske strukture. Treći entitet ima puno veću potporu u Republici Srpskoj nego u Federaciji i, s druge strane, više ga podržavaju Srbi nego Hrvati.“


Neke od tema kojima se bavila Ekspertna grupa odnosile su se na prijedloge da se u ustavnu reformu treba ugraditi i dio koji se odnosi na lokalnu zajednicu, s obzirom na činjenicu da su opštine po svom statusu različito strukturisane, u zavisnosti kom bh. entitetu pripadaju. Pored toga, prema njihovom mišljenju, neophodno je u Ustav ugraditi i institut za vanredne izbore, jer u postojećem ta kategorija ne postoji, pa oni koji preuzmu vlast, ne mogu biti promijenjeni četiri godine, koliko im mandat traje.

Ekspertna grupa Foruma građana Tuzla prijedloge o ustavnim reformama, uobličene u formi amandmana, bosanskohercegovačkim predstavnicima vlasti proslijediće nakon oktobarskih izbora.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG