Da li je moguće odrediti 500 namoćnijih pojedinaca na svijetu - jednoga na svakih 14 milijuna ljudi na planetu? Časopis „Foreign Policy“ pokušao je to učiniti identifirajući one koji kontroliraju industriju, politiku, medije, energetiku, pa od ratova do religije.
Među njima su pojedinci od Kine do Rusije, od Indije do Bliskog istoka, Evrope i Amerike, milijarderi, ali i „loši momci“, potom predsjednici država i vlada, ministri, religijski lideri, vlasnici i direktori banaka i investicijskih fondova.
„Lista svih listi“ sačinjena je, između ostalog, na Forbesovih 100 najmoćnijih ljudi, na istraživanju Instituta za medije i komunikaciju, spisku pedeset najjačih banaka, istraživanjima SIPRI-a o naoružanju i industriji oružja, na Reutersovom popisu najbolji sveučilišta u svijetu, kao i na spisku najvećih investicijskih fondova.
Novinari Foreign Policya istražili su lice i naličje novog kineskog predsjednika Xi Jinpinga, te pokazali kako vodi opasnu igru koristeći vojsku kao svoje tajno oružje.
Predstavili su Rahula Gandhia, vrlo vjerojatno, budućeg indijskog lidera najmnogoljudnije demokracije na svijetu.
Tu je i priča o nemilosrdnom šefu ruske diplomacije Sergeju Lavrovu i nabusitoj logici ruske vlasti.
Među najmoćnijih 500 su i američki predsjednik Barack Obama i njegova supruga Michel, par Clinton, ruski predsjednik Vladimir Putin, Dalaj lama, duhovni vođa Tibeta, Ban Ki-moon glavni tajnik UN, Aung San Suu Kyi, liderica opozicije u Minamaru, Michael Bloomberg, gradonačelnik New Yorka, John Brenan, direktor CIA-a, Aleksandar Botnikof, prvi čovjek ruske tajne službe FSB, ali, i šef ruske mafije Semion Mogilevič.
Michelle i Barack Obama
Klub svjetskih milijardera više ne čine samo „stari dečki" iz Sjeverne Amerike i Evrope. U posljednjih deset godina, uz one iz Latinske Amerike i Azije, na scenu su pristigli i afrički milijarderi, pa je tako među 50 najbogatijih i Aliko Dangote, kralj cementa i šećera iz Nigerije.
Najbogatiji Indijac, Muksesh Ambani “težak“ 21,5 milijardi dolara, godine 2010., je priredio „party dobrodošlice“ za svoj dom, 27 katnicu, najskupliji ikada izgrađeni privatni objekt na svijetu (milijarda dolara), sa "pogledom“ na siromašne četvtrti Mumbaija.
Uz sve priče o tome kako Kina brzinim koracima grabi naprijed u inovacijama, najbolja sveučilišta su američka. Na prvom mjestu je Sveučilište California, potom Tehničko sveučlište u Massachusettsu, Harvard, Johns Hopkins i na petoj poziciji je Sveučilište Columbia.
Coca Cola najmoćniji brend
Žene na svjetskoj mapi moći i dalje nisu prisutne u omjeru u kojem bi trebale biti. Deset je posto moćnih žena u politici, samo tri posto u svijetu ekonomije i biznisa, dok nema ni jedne žene među religijskim liderima.
Među 500 najutjecajnijih svjetskih ministara obrane samo je jedna žena - Jeanine Hennis Plasschaert, nizozemska ministrica obrane. One, osim u filmovima, ne rukovode tajnim službama, niti jedna nije na čelu neke od najvećih medijskih kompanija.
No, zato, najlošiji ljudi svijeta imaju XY (muške) kromosome.
Diplomatska moć je u rukama SAD, slijede potom Kina, Rusija, Francuska i Njemačka, a redosljed je sačinjen po broju ambasada i konzulata spomenutih država u svijetu.
Časopis „Foreign Policy“ je zahvaljujući podacima SIPRIA (Stokholmskog međunarodnog istraživačkog instita za mir) objavio listu država koje najviše uvoze, odnosno izvoze oružje.
Uvoznici oružja su Indija (4,8 milijardi dolara); Kina (1,7 miljiardi dolara); SAD (1,3 milijarde dolara); Turska (1,27 milijardi dolara) i Pakistan (1,24 milijarde dolara). Najviše oružja izvoze SAD (8,8 milijardi dolara); Rusija (8 milijardi dolara); dok Kina, Ukrajina i Njemačka izvoze 1,8 milijardi, 1.3 i 1,2 milijarde dolara.
Najmoćniji svjetski brend je Coca Cola. Dnevno se konzumira 2 milijarde njenih proizvoda u 207 država svijeta.
Virtualna svjetska moć pripada društvenim mrežama. Prvo je mjesto pripalo Facebooku, potom slijede Google, YouTube, Yahoo i Wikipedia. Faceebok mjesečno posjeti 837 milijuna posjetitelja, a Wikipediju gotovo 470 milijuna.
Naftne i plinske kompanije su u posljednjih osam godina udvostručile svoju prisutnost na listama najbogatijih i najmoćnijih u svijetu. Primjerice, kompanija Royal Dutch Shell u 20120., ostvarila je dobit od 484 milijarde dolara, što odgovara BDP Norveške.
Zanimljivo je da je tvrtka Apple kojoj je na čelu Tim Cook, u januaru imala 137 milijardi dolara gotovine, dovoljno da deset puta „spasi“ Cipar od bankrota.
