Gazdić je slobodno živio u Foči, a iako je za njim potjernicu raspisao MUP Federacije, njihove kolege u Republici Srpskoj ga nisu uhapsile. Zbog toga se postavlja pitanje - kako je moguće da entitetski MUP-ovi ne sarađuju, što ima za posljedicu da se oni koji su pretrpjeli ratne torture ne vraćaju u prijeratna mjesta boravka jer tamo mogu sresti ljude koji su ih zlostavljali.
Enisa Salčinović u zatočeništvu je bila od aprila do augusta 1992. godine u nekoliko logora na području Foče. Pretrpjela je mnoge torture, od psihičkih do fizičkih. U logorima u Foči Enisa je silovana. Zbog bola se, kaže, ne može vratiti u rodni grad.
„Ja imam tako ružan osjećaj, zaboli me moja duša, zaboli me stomak, mene sve zaboli kad ja dođem u svoj grad i vidim da ja ne mogu da živim u njemu – ne iz straha nego od bola koji su oni meni nanijeli. Ja tamo ne mogu da živim“, kazala je Salčinović.
Enisa je sada predsjednica Sekcije logorašica Kantona Sarajevo. Kaže kako nerado ide u Foču. Nije joj svejedno - jer na ulici može sresti ljude koji su je silovali i koji su još uvijek na slobodi.
Salčinović: Znam da se svi oni koji su činili ratne zločine, normalno, lijepo, krasno, fino, da ne nabrajam sve ostale epitete, ponašaju i žive u Foči, bez imalo griže savjesti, bez imalo obraza.
„Znam da se svi oni koji su činili ratne zločine, normalno, lijepo, krasno, fino, da ne nabrajam sve ostale epitete, ponašaju i žive u Foči, bez imalo griže savjesti, bez imalo obraza. Oni tamo sasvim normalno žive i rade“, navodi ona.
Enisa poznaje i nedavo uhapšenog Jasmina Gazdića iz Foče. Kaže da su prije rata bili komšije.
„Kad je nastao rat, on je otišao i priključio se Vojsci Republike Srpske. Strašno mi je bilo to, ali sam i za vrijeme boravka u Foči, do 13. augusta, bezbroj puta čula od žena koje sam susrela tu i koje sam našla gore, u Partizanu, i poslije, kad smo izišle - svi su pričali o ružnim stvarima koje je Jasmin Gazdić pravio“, prisjeća se Enisa.
Jasmina Gazdića Tužilaštvo BiH tereti da je kao pripadnik tadašnje Vojske Republike Srpske počinio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području opštine Foča.
„On je osumnjičen da je kao pripadnik Vojske Republike Srpske Republike BiH na području opštine Foča tokom 1992. godine i početkom 1993. godine sudjelovao u silovanju žena bošnjačke nacionalnosti“, kaže glasnogovornica državnog Tužilaštva, Selma Hećimović.
Obnašaju i važne funkcije
Gazdić je uhapšen po potjernici Kantonalnog suda u Sarajevu, koje je predmet proslijedilo državnom Tužilaštvu. S obzirom da je još uvijek pod istragom Tužilaštvo BiH zatražilo je od Suda BiH jednomjesečni pritvor za Gazdića.
„Tužilac je predložio određivanje mjere pritvora zbog opasnosti bjekstva osumnjičenog, kao i iz razloga što smatra da bi boravkom na slobodi ovaj osumnjičeni mogao ometati istragu i vršiti uticaj na svjedoke ili saučesnike, i zato jer bi njegovo puštanje na slobodu moglo izazvati narušavanje javnog reda i uznemirenost kod građana“, navela je Hećimović.
Osumnjičenog Gazdića uhapsili su pripadnici Granične policije BiH na međunarodnom graničnom prijelazu Klobuk, između Crne Gore i BiH.
Osumnjičeni Gazdić svo vrijeme je nesmetano živio u Foči. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a rekli su nam da oni nisu nadležni da govore o propuštanju djelovanja pripadnika MUP RS-a po potjernici iz FBiH. S druge strane sve je češća praksa da osumnjičeni za ratne zločine budu uhapšeni na nekom od graničnih prijelaza.
„Policijski službenici Granične policije BiH u periodu od 2006. do 2011. godine lišili su slobode i predali nadležnim organima u BiH četiri lica za kojima su bile raspisane potjernice zbog sumnje da su počinili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva“, kaže glasnogovornica Granične policije BiH, Jasminka Mujić.
Predsjednica Društva za ugrožene narode BiH, Fadila Memišević, smatra da izbjegavanje izvođenja svih osumnjičenih pred lice pravde predstavlja Ahilovu petu BiH.
„Mi nemamo, u biti, ni reformu policije onakvu kakvu bismo željeli. Činjenica da 810 počinilaca sa liste za Srebrenicu slobodno hoda – govori sve. To je već šest godina od objelodanjivanja ove liste. Ti ljudi – ne samo da nisu uhapšeni, nego obnašaju vrlo važne funkcije“, upozorava Memišević.
Za zločine u Foči Međunarodni tribunal za ratne zločine u Haagu osudio je pet osoba. Sud BiH do sada je za ratne zločine protiv čovječnosti na području te opštine osudio tri osobe - Radovana Stankovića, na 16 godina, Neđu Samardžića na 24, te Gojka Jankovića na 34 godine zatvora.
PLP - Pregled najaktuelnijih događaja u protekloj sedmici
Pregled najaktuelnijih događaja u protekloj sedmici
U Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji, počela je regionalna kampanja, tokom koje će biti prikupljano milion potpisa podrške za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim od 1991. do 2001. na prostoru nekadašnje SFRJ. Kampanja će trajati do 6. juna.
U Sudu BiH počeo je glavni pretres u predmetu Veselin Vlahović, koji se tereti za krivično djelo zločini protiv čovječnosti. U optužnici se, između ostalog, navodi da je optuženi Vlahović, kao pripadnik paravojnih snaga Republike Srpske, vršio progon civilnog nesrpskog stanovništva u naseljima Grbavica, Vraca i Kovačići, opštine Novo Sarajevo.
Okružni sud u Doboju potvrdio je optužnicu protiv Ante Štuca iz Osijeka zbog ratnog zločina nad civilnim stanovništvom počinjenog na području Bosanskog Broda. Optuženi Ante Štuc trenutno nije dostupan organima pravosuđa.
Pripadnici Sipe na području Laktaša uhapsili su Radovana Klepića zbog sumnje da je u novembru 1992. godine počinio ratni zločin protiv stanovništva u mjestu Kamengrad u opštini Sanski Most.
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je prvostepenu presudu kojom je Stanko Vujanović osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u Vukovaru 1991. godine.
Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH potvrdilo je provostepenu presudu u predmetu Predrag Bastah i Goran Višković za krivično djelo zločin protiv čovječnosti počinjen u Vlasenici. Predragu Bastahu Sud je izrekao kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 22 godine, a Goranu Viškoviću kaznu zatvora u trajanju od 18 godina.
U Sarajevu je održan sastanak Nadzornog tijela za praćenje provođenja Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Na sastanku je izražena zabrinutost zbog nepridržavanja rokova koji su zacrtani Državnom strategijom.
Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.