Finska premijerka Sanna Marin iznijela je "brutalno iskrenu" procjenu sposobnosti Evrope u odnosu na rat u Ukrajini koji vodi Rusija rekavši "mi nismo dovoljno jaki" da se usprotivimo Moskvi.
U posjeti Australiji, Marin, koja je liderka zemlje koja čeka prijem u NATO savez je 2. decembra izjavila da je invazija i okupacija susjedne Ukrajine ruskog predsjednika Vladimira Putina pokazala slabosti i strateške greške Evrope u odnosu na problem koji predstavlja Rusija.
Finska premijerka Sanna Marin upozorila je u petak da bi ruska pobjeda u Ukrajini osnažila druge agresore i pozvala druge demokratske države da ne stvaraju "kritične zavisnosti" od autoritarnih režima poput Kine.
Marin je govorio u Sydneyu na kraju prve posjete nekog finskog premijera Australiji i Novom Zelandu. Težnja Australije za postizanjem sporazuma o slobodnoj trgovini s Evropskom unijom (EU) bila je na dnevnom redu.
Pozvala je da se pojačaju sankcije Rusiji.
"Ako Rusija dobije, neće biti jedina koja će se osjećati osnaženom", rekla je Marin na Institutu za međunarodnu politiku Lowy.
"I drugi će takođe biti u iskušenju da posegnu za istim mračnim planom", dodala je.
Sporazum o slobodnoj trgovini koji se dovršava između Evropske unije, koja uključuje Finsku, i Australije bio je prilika za razvoj otpornosti lanaca snabdijevanja, rekla je.
"Postali smo previše zavisni od saradnji s režimima koji ne dijele naše zajedničke vrijednosti", rekla je Marin, navodeći oslanjanje Finske na rusku energiju kao primjer.
Marin se kasnije susrela s premijerom Australije Anthonyjem Albaneseom u njegovoj službenoj rezidenciji u Sydneyu.
Dvoje premijera su objavili zajedničku izjavu u kojoj se kaže da su njihovi razgovori "naglasili potrebu za zajedničkim radom na jačanju otpornosti otvorenih i demokratskih društava i na poticanju održivog razvoja".
Premijeri su se "složili da je upravljanje složenim lancima snabdijevanja, izvorima energije i ulaganje u pouzdane ključne i nove tehnologije potrebno za promociju ekonomske, političke, socijalne i ekološke stabilnosti, kao i ljudskih prava", stoji u saopštenju.
Australija, koja je najvelikodušniji donator u ratnim naporima Ukrajine izvan NATO-a, i Finska, zemlja koja će uskoro postati članica NATO-a i koja dijeli granicu od 1.300 kilometara s Rusijom, zatražile su u izjavi da se Moskva odmah povuče svoje snage iz Ukrajine.
