Finansiranje političkih stranka u BiH i dalje je netransparentno, ocjenjuje Transparency International Bosne i Hercegovine.
Iz godine u godinu političke partije dobijaju sve više novca iz budžeta, pored toga finansiraju se donacijama, koriste državnu imovinu i rentaju prostore koje su dobili besplatno. Sa koliko novca raspolažu političke partije i kako su ga stekli, bh. javnost ne može sa sigurnošću znati.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine objavljuje finansijske izvještaje stranaka u kojima su prikazani samo ukupni iznosi prihoda i rashoda političkih stranaka, ali ne i pojedinačne donacije i imena donatora.
Izvršni direktor Transparency Internationala BiH Srđan Blagovčanin smatra da javnost nije dovoljno upoznata sa načinima finasiranja političkih partija, posebno kada je riječ o finasiranju iz privatnih izvora.
«Javnost treba imati puno više informacija kada govorimo o donacijama kada dolaze iz privatnih izvora. Sankcije koje se primjenjuju za kršenja Zakona o finansiranju političkih partija u BiH su praktično vrlo simboličke i one nemaju nikakav uticaj na odvraćanje političkih partija od kršenja zakona», kazao je Blagovčanin.
Nedostatak kapaciteta institucija za provođenje zakona, posebno Centralne izborne komisije BiH, i nedefinisane sankcije za kršenje Zakona o finansiranju stranka omogućavaju strankama da zloupotrebljavaju sredstva iz budžeta, javnih kompanija i sredstva iz privatnih izvora.
Centralna izborna komisija na dan opštih izbora, oktobar 2010.Srđan Blagovčanin iz Transparency Internationala kaže da je tako bilo i u protekloj izbornoj kampanji u BiH.
«Imali smo prilike da vidimo brojne zloupotrebe javnih resursa u svrhu promovisanja političkih partija. Imali smo priliku da vidimo nezadovoljavajući odgovor nadležnih institiucija na to što se dešavalo u kampanji. I sama Centralna izborna komisija, kada je sačinjavala prethodni revizorski izvještaj, utvrdila je nebrojeno puno kršenja zakona, međutim, nismo vidjeli da su političke partije adekvatno sankcionisane za to što su radile», navodi on.
Političke stranke su u izbornoj kampanji na oglašavanje potrošile gotovo šest miliona KM. Transparency Interantional je podatke dobio od Agencije za praćenje medij, jer stranke ove podatke nisu željele objaviti.
Kampanje političkih stranaka su pokazale da su potpuno netransparentne i bez odgovornosti prema biračima. Sankcije za kršenje Zakona o finasiranju političkih partija u BiH su simbolične, do 10 hiljada KM. Zbog toga se, kaže Blagovčanin, stranke svjesno odlučuju da krše zakon.
Zakonski okvir o finansiranju političkih partija je solidan, smatra predsjednica Centralne izborne komisije BiH Irena Hadžiabdić. U praksi, ipak, postoje problemi.
«Još uvijek nemamo dovoljnu saradnju i drugih institucija, koje također mogu obaviti značajan dio posla. Prije svega tu mislim na Ured za reviziju, jer se radi o ogromnom novcu koji političke stranke kod nas dobijaju iz budžeta. Gotovo 82 posto je to jedini izvor finansiranja za političke stranke», navodi Hadžiabdić.
Koza kontroliše kupus
Političke partije deklarativno podržavaju pravo građana da imaju pristup informacijama o njihovom finansiranju.
«Sigurno ovaj sistem još treba dograđivati, pozitivna iskustva iz svijeta prikupiti i primijeniti u našem zakonodavstvu», kaže Amir Zukić iz Stranke demokratske akcije.
«Zakonodavstvo nije do kraja profilirano u tom pravcu. Sigurno je da u ovom mandatu treba otvoriti ozbiljnu raspravu o tome i pojačati zakonska rješenja koja će osigurati transparentnost», rekao je zamjenik predsjednika Hrvatske demokratske zajednice 1990. Martin Raguž.
Lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić smatra da je sistem finansiranja političkih partija u BiH loš, jer većina preduzeća koja doniraju političkim partijama ranije su poslovala sa institucijama vlasti.
«Ja mislim da mi živimo u vremenu u kome bi se partije dominantno, ako ne i isključivo, trebale finansirati iz budžeta. Jer mislim da ta privatna davanja u suštini služe za stvaranje pretpostavki da se poslije sve to vrati kroz tendere, kroz poslove koji idu iz budžeta. Za to bih ja za ovu fazu u kojoj se nalazi BiH zabranio davanje novca po privatnoj osnovi, i onda natjerao partije da sve svoje rashode moraju jednom godišnje objaviti u dnevnim novinama da budu dostupni najširoj mogućoj javnosti. I čini mi se da bi to bio neki pomak naprijed», kaže Ivanić.
Iskustava bh. susjeda nisu ništa bolje. Zakon o finansiranju političkih partija bolna je tačka i Hrvatske i Srbije.
Hrvatska je imala velikih problema sa finansiranjem političkih stranaka i izbornih kampanja dok, pod pritiskom Evropske komisije, nije donijela kvalitetniji zakon, kaže predstavnik hrvatskog GONG-a Dragan Zelić.
«Zakon je pomak naprijed u svakom slučaju nego što smo imali do sada situaciju. Međutim, bit će pravi test za sljedeće parlamentarne izbore kako će se taj zakon provoditi. Kao što je poznato, Hrvatska je imala vrlo negativnih iskustava oko financiranja kampanja. Vladajuća stranka je bila u velikim skandalima, i dan-danas je, oko netransparentnosti financiranja svoje kampanje. Bivši premijer je završio u zatvoru zbog tih skandala. Mi se nadamo da se te stvari neće ponavljati sada kada imamo bolji pravni okvir i kada budemo imali bolji nadzor», izjavio je Zelić.
Zakon o finansiranju političkih partija u Srbiji praktično nikada nije doživio primjenu u praksi, kaže Vladimir Goati iz Transparency Internationala Srbija. U samom zakonu izostala je efektivna kontrola partijskih finansija.
«Kontrolni organ za trošenje u vreme izbora je određena republička izborna komisija u koju ulaze predstavnici sanmih političkih partija, tako da je ispalo da koza kontroliše kupus - same partije kontrolišu sebe», slikovito objašnjava Goati.
Kako bi se stvari pomjerile s mrtve tačke, Transparency International BiH preporučuje izmjenu Zakona o finansiranju političkih partija kojima bi se osnažile nadležnosti CIK-a i pooštrile sankcije.
Iz godine u godinu političke partije dobijaju sve više novca iz budžeta, pored toga finansiraju se donacijama, koriste državnu imovinu i rentaju prostore koje su dobili besplatno. Sa koliko novca raspolažu političke partije i kako su ga stekli, bh. javnost ne može sa sigurnošću znati.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine objavljuje finansijske izvještaje stranaka u kojima su prikazani samo ukupni iznosi prihoda i rashoda političkih stranaka, ali ne i pojedinačne donacije i imena donatora.
Izvršni direktor Transparency Internationala BiH Srđan Blagovčanin smatra da javnost nije dovoljno upoznata sa načinima finasiranja političkih partija, posebno kada je riječ o finasiranju iz privatnih izvora.
«Javnost treba imati puno više informacija kada govorimo o donacijama kada dolaze iz privatnih izvora. Sankcije koje se primjenjuju za kršenja Zakona o finansiranju političkih partija u BiH su praktično vrlo simboličke i one nemaju nikakav uticaj na odvraćanje političkih partija od kršenja zakona», kazao je Blagovčanin.
Nedostatak kapaciteta institucija za provođenje zakona, posebno Centralne izborne komisije BiH, i nedefinisane sankcije za kršenje Zakona o finansiranju stranka omogućavaju strankama da zloupotrebljavaju sredstva iz budžeta, javnih kompanija i sredstva iz privatnih izvora.
«Imali smo prilike da vidimo brojne zloupotrebe javnih resursa u svrhu promovisanja političkih partija. Imali smo priliku da vidimo nezadovoljavajući odgovor nadležnih institiucija na to što se dešavalo u kampanji. I sama Centralna izborna komisija, kada je sačinjavala prethodni revizorski izvještaj, utvrdila je nebrojeno puno kršenja zakona, međutim, nismo vidjeli da su političke partije adekvatno sankcionisane za to što su radile», navodi on.
Političke stranke su u izbornoj kampanji na oglašavanje potrošile gotovo šest miliona KM. Transparency Interantional je podatke dobio od Agencije za praćenje medij, jer stranke ove podatke nisu željele objaviti.
Kampanje političkih stranaka su pokazale da su potpuno netransparentne i bez odgovornosti prema biračima. Sankcije za kršenje Zakona o finasiranju političkih partija u BiH su simbolične, do 10 hiljada KM. Zbog toga se, kaže Blagovčanin, stranke svjesno odlučuju da krše zakon.
Zakonski okvir o finansiranju političkih partija je solidan, smatra predsjednica Centralne izborne komisije BiH Irena Hadžiabdić. U praksi, ipak, postoje problemi.
«Još uvijek nemamo dovoljnu saradnju i drugih institucija, koje također mogu obaviti značajan dio posla. Prije svega tu mislim na Ured za reviziju, jer se radi o ogromnom novcu koji političke stranke kod nas dobijaju iz budžeta. Gotovo 82 posto je to jedini izvor finansiranja za političke stranke», navodi Hadžiabdić.
Koza kontroliše kupus
Političke partije deklarativno podržavaju pravo građana da imaju pristup informacijama o njihovom finansiranju.
«Sigurno ovaj sistem još treba dograđivati, pozitivna iskustva iz svijeta prikupiti i primijeniti u našem zakonodavstvu», kaže Amir Zukić iz Stranke demokratske akcije.
«Zakonodavstvo nije do kraja profilirano u tom pravcu. Sigurno je da u ovom mandatu treba otvoriti ozbiljnu raspravu o tome i pojačati zakonska rješenja koja će osigurati transparentnost», rekao je zamjenik predsjednika Hrvatske demokratske zajednice 1990. Martin Raguž.
Lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić smatra da je sistem finansiranja političkih partija u BiH loš, jer većina preduzeća koja doniraju političkim partijama ranije su poslovala sa institucijama vlasti.
«Ja mislim da mi živimo u vremenu u kome bi se partije dominantno, ako ne i isključivo, trebale finansirati iz budžeta. Jer mislim da ta privatna davanja u suštini služe za stvaranje pretpostavki da se poslije sve to vrati kroz tendere, kroz poslove koji idu iz budžeta. Za to bih ja za ovu fazu u kojoj se nalazi BiH zabranio davanje novca po privatnoj osnovi, i onda natjerao partije da sve svoje rashode moraju jednom godišnje objaviti u dnevnim novinama da budu dostupni najširoj mogućoj javnosti. I čini mi se da bi to bio neki pomak naprijed», kaže Ivanić.
Iskustava bh. susjeda nisu ništa bolje. Zakon o finansiranju političkih partija bolna je tačka i Hrvatske i Srbije.
Zelić: Hrvatska je imala vrlo negativnih iskustava oko financiranja kampanja. Vladajuća stranka je bila u velikim skandalima, i dan-danas je, oko netransparentnosti financiranja svoje kampanje.
Hrvatska je imala velikih problema sa finansiranjem političkih stranaka i izbornih kampanja dok, pod pritiskom Evropske komisije, nije donijela kvalitetniji zakon, kaže predstavnik hrvatskog GONG-a Dragan Zelić.
«Zakon je pomak naprijed u svakom slučaju nego što smo imali do sada situaciju. Međutim, bit će pravi test za sljedeće parlamentarne izbore kako će se taj zakon provoditi. Kao što je poznato, Hrvatska je imala vrlo negativnih iskustava oko financiranja kampanja. Vladajuća stranka je bila u velikim skandalima, i dan-danas je, oko netransparentnosti financiranja svoje kampanje. Bivši premijer je završio u zatvoru zbog tih skandala. Mi se nadamo da se te stvari neće ponavljati sada kada imamo bolji pravni okvir i kada budemo imali bolji nadzor», izjavio je Zelić.
Zakon o finansiranju političkih partija u Srbiji praktično nikada nije doživio primjenu u praksi, kaže Vladimir Goati iz Transparency Internationala Srbija. U samom zakonu izostala je efektivna kontrola partijskih finansija.
«Kontrolni organ za trošenje u vreme izbora je određena republička izborna komisija u koju ulaze predstavnici sanmih političkih partija, tako da je ispalo da koza kontroliše kupus - same partije kontrolišu sebe», slikovito objašnjava Goati.
Kako bi se stvari pomjerile s mrtve tačke, Transparency International BiH preporučuje izmjenu Zakona o finansiranju političkih partija kojima bi se osnažile nadležnosti CIK-a i pooštrile sankcije.
