Podstičemo zemlju da u dogovorenim rokovima otkloni nedostatke utvrđene u Akcionom planu FATF-a, navode iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini nakon što je BiH ponovo stavljena pod pojačani međunarodni finansijski nadzor jer ju je Radna skupina za financijske mjere (FATF) uvrstila na takozvanu sivu listu država s nedostacima u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.
Iz Delegacije također navode da su primili k znanju "političko opredjeljenje domaćih vlasti da što prije otklone strateške nedostatke utvrđene u Akcionom planu."
"Evropska unija je osigurala značajnu tehničku pomoć Bosni i Hercegovini u ovoj oblasti kroz programe finansirane sredstvima EU-a te je spremna nastaviti podržavati Bosnu i Hercegovinu u realizaciji mjera predviđenih domaćim Akcionim planom za FATF," naveli su iz Delegacije EU u BiH za Radio Slobodna Evropa.
Također naglašavaju da napredak u provedbi ovih reformi također ide u prilog iskoracima na "evropskom putu zemlje".
Odluka bi mogla dovesti do sporijih i skupljih međunarodnih transakcija, povećanog nadzora nad bankarskim poslovanjem te negativnih posljedica za investicije i kreditni rejting zemlje.
Odluka FATF-a, koji čini više od 40 država i organizacija među kojima su Europska unija i Sjedinjene Američke Države, uslijedila je nakon višegodišnjih upozorenja Vijeća Europe.
Njegovo tijelo MONEYVAL ocijenilo je da Bosna i Hercegovina nije ispunila ključne preporuke, uključujući uspostavu registra iz kojeg će se znati tko su stvarni vlasnici kompanija ili donošenje zakona o upravljanju nezakonito stečenom imovinom.
Sve banke u svijetu i zemlji sada će morati provoditi pojačane provjere svih transakcija prema i iz BiH.
To će, kako su za Radio Slobodna Evropa upozorili iz privrednih udruženja, bankarskog sektora i Centralne banke BiH, usporiti prekogranična plaćanja i povećati troškove poslovanja te značiti nove troškove za građane u zemlji i inozemstvu te posebno privredu.
Posljedice će osjetiti izvoznici, ali i građani na čije račune se iz dijaspore, uglavnom kao pomoć, godišnje slijevaju oko 2,2 milijarde eura.
Postoji i rizik da pojedine strane banke ograniče ili prekinu suradnju s bankama iz BiH.
Bosna i Hercegovina bila je od 2015. do 2018. godine pod "režimom pojačanog nadzora", a ponovno je uvrštena zbog "nedovoljno razvijenog sustava za otkrivanje i sprječavanje financijskih zloupotreba".