U Sarajevu je predstavljena nova knjiga Nerzuka Ćurka lirskog naslova "Filozofija zagrljaja". Autor je bivši kolega novinar, koji je sada univerzitetski nastavnik, a knjiga ima više nego simboličan i više nego izazovan, gotovo nježan naslov.
O grubim vremenima valjda se može govoriti biranim riječima i sa razumijevanjem da ne postoji samo „moja“ istina.
„Filozofija zagrljaja“ Nerzuka Ćurka je knjiga o knjigama u kojoj je autor, kako sam kaže, pokušao da u sumornu bh. stvarnost unese novo viđenje i razumijevanje drugog.
Ćurak ističe da bismo - umjesto da slavimo isključivost - trebali slaviti zagrljaj, poštovati druge i njihovo mišljenje.
„Da unesemo upravo tu perspektivu, sa nadom da je moguće promijeniti to zatvoreno, sklerotično, konzervativno mišljenje da je jedina istina o BiH ona koju posjeduje neko „ja“, nego da je istina o Bosni i Hercegovini ona koja mora naći zajednički sadržilac u svim različitim interpretacijama bh. svakodnevice,“ kaže Ćurak.
IZMEĐU DVA EKSTREMA
„Filozofija zagrljaja“ je nastala kao autorova reakcija na tekstove drugih, poznatih bh. publicista i naučnih radnika i osvrt na teme iz religije, kulture, geopolitike i nedavne istorije, a upotpunjena je i pričom koja slavi riječ iz naslova – zagrljaj.
Nerzuk Ćurak
„Za afirmaciju drugih relevantnih autora, ja sam htio na neki način da pokažem da je moguće imati različita mišljenja, ali da je beskrajno važno samjeravati ta mišljenja, proizvoditi plodotvoran dijalog iz kojega je moguće pokupiti neke mrvice nekog novog mišljenja o Bosni i Hercegovini,“ rekao je on.
Na pitanje da li je ovakav osvrt na bh. stvarnost zapravo put ka zajedničkom životu onih koji misle različito, Ćurak odgovara:
„Vi znate da u BiH ima mnogo tih mantri o Bosni i Hercegovini kao multikulturnom raju, onda o BiH kao državi koja nikada nije imala zajednički život, itd. Negdje između ta dva ekstrema, ja vjerujem, da u BiH i nakon svih ovih ratnih trauma može pronaći sebe. Uvjet toga je prekoračenje sebe, svog ega, ulazak u drugo mišljenje i – kako ja to volim kazati – pronalaženje bosanskih argumenata, čak i u onim situacijama gdje vidite da nema možda ni b od tih argumenata.“
Autor u „Filozofiji zagrljaja“ zastupa tezu da u BiH postoje samo dvije pripadnosti: religiozna i vjerska, pa se pojedinac pretvorio tek u pripadnika i tako izgubio svoju slobodu. Postao tek dio kolektiviteta.
„Ja vjerujem da nama u velikoj mjeri nedostaje vizura pojedinca, da smo zarobljeni u kolektivnim histerijama i kolektivnim mitologijama, i da zbog tog jednog progonstva građanina, mi u stvari živimo odvojene kolektivne živote, živimo faktički tri politička i kulturna monizma, a tri odvojena politička i kulturna monizma ne mogu proizvesti pluralizam. Zato ja naprosto zahtjevam prekoračenje svih granica.“
Ukratko, ističe Nerzuk Ćurak, ako grešku vidimo samo u drugome i njega isključivo krivimo za postojeću sutuaciju, onda ne može biti napretka.
O grubim vremenima valjda se može govoriti biranim riječima i sa razumijevanjem da ne postoji samo „moja“ istina.
„Filozofija zagrljaja“ Nerzuka Ćurka je knjiga o knjigama u kojoj je autor, kako sam kaže, pokušao da u sumornu bh. stvarnost unese novo viđenje i razumijevanje drugog.
Ćurak ističe da bismo - umjesto da slavimo isključivost - trebali slaviti zagrljaj, poštovati druge i njihovo mišljenje.
„Da unesemo upravo tu perspektivu, sa nadom da je moguće promijeniti to zatvoreno, sklerotično, konzervativno mišljenje da je jedina istina o BiH ona koju posjeduje neko „ja“, nego da je istina o Bosni i Hercegovini ona koja mora naći zajednički sadržilac u svim različitim interpretacijama bh. svakodnevice,“ kaže Ćurak.
IZMEĐU DVA EKSTREMA
„Filozofija zagrljaja“ je nastala kao autorova reakcija na tekstove drugih, poznatih bh. publicista i naučnih radnika i osvrt na teme iz religije, kulture, geopolitike i nedavne istorije, a upotpunjena je i pričom koja slavi riječ iz naslova – zagrljaj.
„Za afirmaciju drugih relevantnih autora, ja sam htio na neki način da pokažem da je moguće imati različita mišljenja, ali da je beskrajno važno samjeravati ta mišljenja, proizvoditi plodotvoran dijalog iz kojega je moguće pokupiti neke mrvice nekog novog mišljenja o Bosni i Hercegovini,“ rekao je on.
Na pitanje da li je ovakav osvrt na bh. stvarnost zapravo put ka zajedničkom životu onih koji misle različito, Ćurak odgovara:
Vjerujem da nama u velikoj mjeri nedostaje vizura pojedinca, da smo zarobljeni u kolektivnim histerijama i kolektivnim mitologijama, i da zbog tog jednog progonstva građanina, mi u stvari živimo odvojene kolektivne živote
„Vi znate da u BiH ima mnogo tih mantri o Bosni i Hercegovini kao multikulturnom raju, onda o BiH kao državi koja nikada nije imala zajednički život, itd. Negdje između ta dva ekstrema, ja vjerujem, da u BiH i nakon svih ovih ratnih trauma može pronaći sebe. Uvjet toga je prekoračenje sebe, svog ega, ulazak u drugo mišljenje i – kako ja to volim kazati – pronalaženje bosanskih argumenata, čak i u onim situacijama gdje vidite da nema možda ni b od tih argumenata.“
Autor u „Filozofiji zagrljaja“ zastupa tezu da u BiH postoje samo dvije pripadnosti: religiozna i vjerska, pa se pojedinac pretvorio tek u pripadnika i tako izgubio svoju slobodu. Postao tek dio kolektiviteta.
„Ja vjerujem da nama u velikoj mjeri nedostaje vizura pojedinca, da smo zarobljeni u kolektivnim histerijama i kolektivnim mitologijama, i da zbog tog jednog progonstva građanina, mi u stvari živimo odvojene kolektivne živote, živimo faktički tri politička i kulturna monizma, a tri odvojena politička i kulturna monizma ne mogu proizvesti pluralizam. Zato ja naprosto zahtjevam prekoračenje svih granica.“
Ukratko, ističe Nerzuk Ćurak, ako grešku vidimo samo u drugome i njega isključivo krivimo za postojeću sutuaciju, onda ne može biti napretka.
