Dostupni linkovi

Ratne priče i dalje neiscrpna tema u kinematografijama Balkana


Sa seta filma "Belvedere" Ahmeda Imamovića, arhiv

Iako je od završetka nemilih događaja na području bivše Jugoslavije prošlo više od dvadeset godina, rat je i dalje neiscrpna tema mnogim filmskim autorima na ovim prostorima. Redatelji iz regije temu rata su obradili na različite načine, no kako godine odmiču, filmovi o ratu postaju zreliji u umjetničkom smislu, tvrde filmski radnici i kritičari.

U posljednjih dvadesetak godina u svim zemljama bivše Jugoslavije sinimljeno je na desetine igranih filmova koji su obrađivali temu rata ili poraća. Neki od njih dobitnici su i prestižnih nagrada poput Oscara ili Zlatnog i Srebrenog medvjeda.

Iako je prošlo više od dva desetljeća, ovom temom se bavi i danas velik broj autora.

Filmski kritičar iz Hrvatske Boško Picula naglašava kako su danas filmovi na ovu temu, u umjetničkom smislu, zreliji.

"Mislim da u hrvatskoj kinematografiji, kada je u pitanju rat koji je donio mnogobrojna zla na ovim prostorima, danas ima niz filmova koji su na tu temu umjetnički relevantni. Oni su u znatno većem broju, nego filmovi koji bi se mogli gledati nekim drugim očima", ističe Picula.

Temom filma i propagande dužni niz godina bavi se i profesorica iz oblasti filmskih studija, vizuelnih komunikacija i ideologije na Fakultetu umjetnosti i društvenih nauka Internacionalnog univerziteta u Sarajevu Lejla Panjeta.

Kako je predstavljen rat u nekom filmu, ovisi o načinu razmišljanja autora i njegovom podrijeku, kaže Panjeta.

"Svaki od tih autora doživljava ovo što nam se ovdje desilo kao tragediju i kao da je neko izvana kriv za to. Mislim da se može zaključiti da ti autori pokušavaju prikazati tragičnost svega što se ovdje desilo", tvrdi Panjeta.

Bosanskohercegovački književnik i scenarist Josip Mlakić uglavnom u svojim djelima obrađuje temu rata i poraća. Neke od tih priča prenesene su i na filmsko platno, kao što je njegov roman "Živi i mrtvi" ili najnoviji "Mrtve ribe".

O prisutnosti propagande u njegovim ekraniziranim književnim djelima Mlakić kaže: "To mi je apsolutno strano. Nikada ne bi dopustio da ni trunka propagande uđe moje knjige, a i u moje filmove. Mislim da će vam to reći 99 posto pisca i režisera. Mislim da za to nema ni novaca, a među političkim elitama ni pameti".

Ekipa filma "Mrtve ribe", Pula
Ekipa filma "Mrtve ribe", Pula

Redetelj iz Srbije Miloš Radović, iako se godinama bavi filmom, do sada se u svojim filmovima nije bavio temom rata, jer je to kaže dosta nezahvalna tema.

"Misim da ne postoji neka državna propaganda koja se provlači kroz filmove. Očigledno još nismo prebrodili sve te strahote koje su se desile. Svaki autor, jedan dio sebe ili svog osećanja za pravdu i nepravdu, isprojektuje u taj film", kaže Radović.

Rođeni Širkobriježanin Goran Bogdan, jedan od trenutno najtrežnijih hrvatskih glumaca, o ovoj temi kaže: "Jedva čekam da mlada generacija dođe i da počne pričati svoje priče. Volio bi da teme u filmovima budu optimističnije".

Rat iz devedesetih na Balkanu neiscrpna je tema kako domaćih, tako i stranih redatelja.

U mnogim od tih ostvarenja, ideološki utjecaji jesu prisutni u blagoj mjeri, ali je to daleko od bilo kakve planirane i organizirane propagande.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG