Od nedjelje pa sljedećih sedam dana u zagrebačkom kinu “Europa” održava se peto izdanje Festivala židovskog filma, a ovogodišnja tema je “Žene u holokaustu”. Biti će prikazano preko pedeset filmova koje je izabrao počasni predsjednik Festivala oskarovac Branko Lustig.
“Zagrebački Festival židovskog filma jedini je festival u Europi i svijetu koji se bavi isključivo holokaustom,“ kazao je Lustig, njegov počasni predsjednik, jedan od dvojice zagrebačkih oskarovaca.
Branko Lustig na predstavljanju Festivala židovskog filma, 18. svibanj 2011.
“I zato je on jako važan za sve one koji su preživjeli. Ja sam se upravo vratio iz Auschwitza i tamo sam saznao da nas koji imamo broj na ruci ima samo 3.000, a po završetku Drugog svjetskog rata bilo nas je 150.000... I kada mi odemo, zapravo više neće biti živih svjedoka”, napomenuo je on.
“Branko Lustig nije samo počasni predsjednik, nego je i glavni i odgovorni za cijeli festival, jer je pogledao 250 filmova i od njih odabrao 56,” kazala je direktorica Festivala Nataša Popović.
Osim filmskog programa, u sklopu festivala održat će se i radionica filma sa desetero polaznika iz cijelog svijeta, a sa njima će raditi Lustig, koji je Oscara zaradio za produkciju “Schindlerove liste”, svjetski poznati ilustrator i dizajner zagrebačkih korijena Mirko Ilić i predavač na zagrebačkoj Akademiji za kazalište, film i televiziju Nenad Puhovski.
Festival o toleranciji
U sklopu festivala održava se i izložba “Lica otpora: žene u holokaustu”, koncipirana u Izraelu, koja putuje od lokacije do lokacije. Festival prati i glazbeni program, pretežno elektronika, ali će biti i gostiju iz Beča s klezmerom, najavila je direktorica Festivala.
“Ono što je bitno jest da se radi o festivalu različitosti i koroz apsolutno sve dijelove programa pokušavamo tu različitost približiti”, rekla je Popović.
Festival će biti otvoren dokumentarnim filmom zagrebačkog autora Branka Ivande “Lea i Darija” o dva “čuda od djeteta”, malim plesačicama, pjevačicama i glumicama koje su između dva svjetska rata bile idoli zagrebačke publike, od kojih je jedna nestala u Holokaustu, a druga izbjegla s obitelji na kraju rata, jer su bili Nijemci.
Središnja tema ovogodišnjeg Festivala je “Žena u holokaustu”, program posvećen snazi i hrabrosti žena koje su se borile za opstanak i preživljavanje kojima se na ovaj način odaje počast, u nadi da nikada neće biti zaboravljene.
“I u partizanima, i u podzemnim organizacijama, u Auschwitzu, u Birkenauu, u svim logorima isticale su se žene. Naročito one žene koje su radile u takozvanim bolnicama, koje su sa oskudnim sredstvima pomagale da olakšaju muke tim zatvorenicima. Evo, sjećate se ‘Sofijinog izbora’, filma koji je isto ovdje snimljen i koji je također jedan od filmova iz Holokausta. Taj film najbolje pokazuje kako su zapravo žene bile te koje su najviše stradale”, kaže Lustig.
I ne samo zbog toga što je filmova o Holokaustu sve manje, Lustig želi da zagrebački Festival židovskog filma možda jednog dana postane festival o toleranciji.
“Jer mi - i na našim edukacijskim jutrima, i kada govorimo studentima, kada govorimo školarcima – polaku se prebacujemo na važnost tolerancije. Ja ne mogu zamisliti svijet, a da nema tolerancije među ljudima”, poručio je on.
Lustig je otkrio i da je uspio nagovoriti publicista Slavka Goldsteina i književnika Miljenka Jergovića da napišu scenarij za igrani film o Jasenovcu, a on će – kada ga napišu – nastojati pribaviti novac za snimanje.
“Zagrebački Festival židovskog filma jedini je festival u Europi i svijetu koji se bavi isključivo holokaustom,“ kazao je Lustig, njegov počasni predsjednik, jedan od dvojice zagrebačkih oskarovaca.
“I zato je on jako važan za sve one koji su preživjeli. Ja sam se upravo vratio iz Auschwitza i tamo sam saznao da nas koji imamo broj na ruci ima samo 3.000, a po završetku Drugog svjetskog rata bilo nas je 150.000... I kada mi odemo, zapravo više neće biti živih svjedoka”, napomenuo je on.
“Branko Lustig nije samo počasni predsjednik, nego je i glavni i odgovorni za cijeli festival, jer je pogledao 250 filmova i od njih odabrao 56,” kazala je direktorica Festivala Nataša Popović.
Osim filmskog programa, u sklopu festivala održat će se i radionica filma sa desetero polaznika iz cijelog svijeta, a sa njima će raditi Lustig, koji je Oscara zaradio za produkciju “Schindlerove liste”, svjetski poznati ilustrator i dizajner zagrebačkih korijena Mirko Ilić i predavač na zagrebačkoj Akademiji za kazalište, film i televiziju Nenad Puhovski.
Festival o toleranciji
U sklopu festivala održava se i izložba “Lica otpora: žene u holokaustu”, koncipirana u Izraelu, koja putuje od lokacije do lokacije. Festival prati i glazbeni program, pretežno elektronika, ali će biti i gostiju iz Beča s klezmerom, najavila je direktorica Festivala.
“Ono što je bitno jest da se radi o festivalu različitosti i koroz apsolutno sve dijelove programa pokušavamo tu različitost približiti”, rekla je Popović.
Festival će biti otvoren dokumentarnim filmom zagrebačkog autora Branka Ivande “Lea i Darija” o dva “čuda od djeteta”, malim plesačicama, pjevačicama i glumicama koje su između dva svjetska rata bile idoli zagrebačke publike, od kojih je jedna nestala u Holokaustu, a druga izbjegla s obitelji na kraju rata, jer su bili Nijemci.
Središnja tema ovogodišnjeg Festivala je “Žena u holokaustu”, program posvećen snazi i hrabrosti žena koje su se borile za opstanak i preživljavanje kojima se na ovaj način odaje počast, u nadi da nikada neće biti zaboravljene.
“I u partizanima, i u podzemnim organizacijama, u Auschwitzu, u Birkenauu, u svim logorima isticale su se žene. Naročito one žene koje su radile u takozvanim bolnicama, koje su sa oskudnim sredstvima pomagale da olakšaju muke tim zatvorenicima. Evo, sjećate se ‘Sofijinog izbora’, filma koji je isto ovdje snimljen i koji je također jedan od filmova iz Holokausta. Taj film najbolje pokazuje kako su zapravo žene bile te koje su najviše stradale”, kaže Lustig.
I ne samo zbog toga što je filmova o Holokaustu sve manje, Lustig želi da zagrebački Festival židovskog filma možda jednog dana postane festival o toleranciji.
“Jer mi - i na našim edukacijskim jutrima, i kada govorimo studentima, kada govorimo školarcima – polaku se prebacujemo na važnost tolerancije. Ja ne mogu zamisliti svijet, a da nema tolerancije među ljudima”, poručio je on.
Lustig je otkrio i da je uspio nagovoriti publicista Slavka Goldsteina i književnika Miljenka Jergovića da napišu scenarij za igrani film o Jasenovcu, a on će – kada ga napišu – nastojati pribaviti novac za snimanje.
