Federalni sud u Sjedinjenim Državama donio je odluku da se osoblju Bijele kuće može narediti da svjedoče u Kongresu, odbacujući tako pozivanje Trumpove administracije na imunitet.
U presudi se navodi da bivši savjetnik u Bijeloj kući Don McGahn mora svjedočiti u istrazi o umiješanosti Rusije u američke predsjedničke izbore 2016. godine.
Presuda ima značajne implikacije na istragu u slučaju opoziva predsjednika Sjedinjenih Država u Predstavničkom domu Kongresa, koju vode većinske demokrate. Ministarstvo pravde je saopštilo da će se žaliti na presudu.
McGahn, koji je napustio ovu poziciju u oktobru 2018, bio je pozvan u maju ove godine da svjedoči pred Pravosudnim odborom u Predstavničkom domu kako bi odgovorio na pitanja o pokušajima predsjednika da spriječi sada već okončanu Milerovu istragu o ruskom miješanju u izbore u SAD.
„Niko nije iznad zakona“
U presudi, sutkinja Ketanji Brown Jackson navodi da „niko nije iznad zakona“.
"Nosioci izvršne vlasti nisu potpuno imuni na obavezujući kongresni proces - bez obzira koliko puta je izvršna vlast to tvrdila ovih godina - čak i ako predsjednik izričito usmjerava zvaničnike da se ne odazivaju na pozive za svjedočenje", napisala je ona.
Sutkinja Jackson također je navela da predsjednik "nema moć" da zaustavi svoje saradnike da ne odgovore na obavezan poziv Kongresa, dodavši da predsjednici "nisu kraljevi".
Ona je međutim dodala da McGahn može da se pozove na pravo izvršne vlasti (executive privilege), "kada je to primjereno", u cilju zaštite osjetljivih informacija.
Predsedavajući Odbora za pravosuđe Jerrold Nadler je izjavio kako očekuje da McGahn "poštuje svoje pravne obaveze i odmah se pojavi u ovom Komitetu".
Presuda donesena u ponedjeljak može imati uticaja na to ko će svjedočiti tokom procesa opoziva u Kongresu. Demokrate bi, piše BBC, mogle iskoristiti ovu odluku da pozovu dužnosnike poput američkog državnog sekretara Mike Pompea i doskorašnjeg savjetnika za nacionalnu sigurnost John Boltona da svjedoče.
Cijeli proces opoziva fokusiran je na to da li je američki predsjednik Donald Trump prijetio povlačenjem vojne pomoći Ukrajini u zamjenu da vlasti u Kijevu pokrenu istragu protiv njegovog političkog rivala i za sada najizglednijeg kandidata demokratske stranke za predsjedničke izbore 2020. Joe Bidena i njegovog sina Huntera, koji je bio angažovan u odboru direktora ukrajinske energetske kompanije.
U središtu procesa je telefonski poziv od 25. jula između američkog predsjednika i u to vrijeme novoizabranog predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
Razgovor dva lidera desio se nakon što je Trump naredio zamrzavanje skoro četiri stotine miliona dolara američke pomoći Ukrajini.
Tokom razgovora Trump je vršio pritisak na Zelenskog da pokrene istragu o Bidenovima.
Informacije o telefonskom pozivu postale su javne nakon izvještaja neimenovanog zviždača u kojem se navodi da je Trump iskoristio svoj položaj kako bi zatražio miješanje strane države u predsjedničke izbore 2020. godine.
Neizvjesna podrška republikanaca opozivu
Postupak opoziva se odvija u tri faze. U prvoj, šest odbora Predstavničkog doma je pokrenulo istragu.
U drugoj, Predstavnički dom, nakon iznošenja dokaza, treba da većinom glasova potvrdi pokretanje opoziva.
Na kraju, Senat, u kome Trumpovi republikanci imaju većinu, sudi optuženom. Za opoziv predsjednika potrebna je dvotrećinska većina u ovom domu, što je, prema procjenama, malo vjerovatno.
Demokrate se nadaju da bi veća javna podrška mogla uvjeriti pokolebane republikance da podrže smjenu aktuelnog predsjednika.
U dosadašnjoj američkoj historiji samo su se dva predsjednika suočila sa procesom opoziva: Andrew Johnson 1868. i Bill Clinton 1998. godine. Richard Nixon dao je ostavku 1974, zbog afere Watergate, kako bi izbjegao opoziv.
Niti jedan od američkih predsjednika nije bio smjenjen kao rezultat ovog procesa.
