Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Federacija BiH pred masovnim buntom zbog budžetske blokade


Dom naroda Parlamenta Federacije BiH u prošlom sazivu

Federacija Bosne i Hercegovine od danas je u finansijskoj blokadi. Više od pola miliona budžetskih korisnika neće dobiti naknade jer nije usvojen budžet. Dok oni koji su izravno pogođeni ovom situacijom poput boračkih organizacija, policije, poljoprivrednika i uposlenika u javnoj administraciji najavljuju proteste i štrajkove, čeka se razrješenje situacije oko izbora delegata u Dom naroda Federacije BiH, koji bi trebao usvojiti budžet.

Budžet bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH nije usvojen, niti Odluka o privremenom finansiranju, a iz Ureda visokog predstavnika (OHR), koji je Odluku o privremenom finansiranju proglasio prije četiri godine, kada se takođe čekalo na formiranje vlasti do aprila, poručili su da ovaj put političari sami trebaju da riješe problem.

Tako od danas pola miliona korisnika budžeta čeka neizvjesnost. Poljoprivrednici koji neće dobiti poticaje najavili su blokadu stranaka i zgrade OHR-a.

"Nama nije kriv ni jedan građanin, niti bilo ko, nego političari, jer oni su izazvali ovo i blokiraćemo njihove stranke i ulicu ispred OHR-a", kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo.

Ratni vojni invalidi Tuzlanskog kantona (TK) održali su sjednicu na kojoj su razmatrali dalje korake ukoliko budžet ne bude usvojen do 5. februara.

"Mi nemamo po tri, četiri ili pet hiljada maraka k'o Bradara, mi imamo po 50, 150 i 300 maraka i s tim jedva preživimo i do polovine mjeseca, a kamoli od prvog do prvog. Prema tome ovo je nedopustivo", ističe predsjednik Udruženja ratnih vojnih invalida (RVI) TK Fahrudin Hasanović.

Ministar za boračka pitanja u Vladi Federacije BiH Salko Bukvarević kaže da nema rješenja na vidiku.

"Ukoliko budžet ne bude odmah usvojen, ovih 90.800 porodica najranjivijih kategorija neće dobiti svoju naknadu, a među njima ni RVI, ni porodice šehida i poginulih boraca", navodi Bukvarević.

Boračke organizacije na nivou Federacije BiH najavile su sastanak za 6. februar na kojem će odlučiti hoće li u masovne proteste i blokade kako bi izborili svoja prava.

Protest boraca u Sarajevu, septembar 2018.
Protest boraca u Sarajevu, septembar 2018.

Plaće neće dobiti ni 7.200 državnih službenika, a Samir Kurtović, predsjednik Sindikata državnih službenika, kaže kako su razmatrali mogućnost štrajka.

"Stanje je stvarno alarmantno tako da smo donijeli zaključak na sjednici Upravnog odbora Samostalnog sindikata da idemo u štrajk i organizujemo proteste, da li pred parlamentom ili strankama koje nisu podržale budžet, a onda dolaze i određene tužbe prema Federaciji", kaže Kurtović.

Kako izaći iz novonastale krize pitanje je koje treba postaviti političarima u Federaciji BiH kaže Zoran Zovko, predsjednik udruženja Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDRA) u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK).

"Političarima koji konstantno izazivaju krizu i unese nemir i nered među ljudima. Mislim da je vrijeme da ti političari sjednu i jednom se konačno dogovore u duhu i Dejtonskog i Vašingtonskog i ostalih sporazuma, kako bi ova zemlja krenula naprijed", riječi su Zovke.

Ova situacija je nastala jer Dom naroda Parlamenta Federacije BiH nije prije izbora usvojio budžet, niti Odluku o privremenom finansiranju. Predsjedavajuća Doma Lidija Bradara iz Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) nije željela zakazati sjednicu, a potom je međunarodna zajednica protumačila da treba da se formira novi Dom naroda i završi taj posao.

No, političkog dogovora oko formiranja Doma naroda nema. HDZ insistira na usvajanju novog Izbornog zakona prema kojem će se delegati u Dom naroda birati po popisu iz 1991. godine. I Stranka demokratske akcije (SDA) insistira na popisu iz te godine, ali ne podržava ostale zahtjeve HDZ-a.

U međuvremenu je Centralna izborna komisija BiH, pozivajući se na važeći Izborni zakon BiH, dala preporuku da se Dom naroda formira prema popisu iz 2013. godine. SDA se obratila Ustavnom sudu BiH da ocijeni ustavnost ove odluke o popisu iz 2013. godine, no Ustavni sud se proglasio nenadležnim.

Stručnjaci za ustavno pravo drugačije tumače ovaj potez.

Rok za rješavanje problema odavno istekao

Profesor Kasim Trnka smatra da se Ustavni sud BiH ovim elegantno izvukao iz političke igre.

Trnka: Nastala je konfuzna pravna situacija
Trnka: Nastala je konfuzna pravna situacija

"Ustavni sud je na neki način proizveo ovu situaciju kada je, odlučujući o predmetu Ljubić, u stvari, osporio dotadašnji način izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH", navodi Trnka.

"Onda je", konstatuje, "nastala konfuzna pravna situacija, jer je poništena odredba u Izbornom zakonu, a gotovo ista odredba postoji u Ustavu Federacije BiH".

"Činjenica, kako predsjednik Ustavnog suda BiH kaže da je sada na drugima da rade svoj posao, pretpostaviti je da će politički subjekti koji su zainteresirani za usklađivanje Ustava i Izbornog zakona nastaviti pravnu borbu, a budući da se Ustavni sud proglasio nenadležnim, onda će biti nadležno Apelaciono vijeće Suda BiH. Problem je jedino što to može potrajati ko zna koliko, a vrijeme da se ovaj problem riješi isteklo je još prije izbora", ocjenjuje Trnka.

Profesor Nurko Pobrić smatra, pak, da je Ustavni sud BiH ovakvom odlukom deblokirao Federaciju, te da više nema prepreka za formiranje Doma naroda FBiH.

Pobrić: Odluka Ustavnog suda je konačna
Pobrić: Odluka Ustavnog suda je konačna

"Federacija je deblokirana u formalno-pravnom smislu donošenjem Odluke Ustavnog suda da se proglasi nenadležnim. Čak i prije te odluke neke kantonalne skupštine su delegirale svoje delegate u Dom naroda Federacije BiH. Prema tome, ne postoje sad pravne prepreke da učine to i drugi kantoni, koji to do sada nisu učinili bez obzira kako ko gledao na tu odluku Ustavnog suda, cijenio je ovako ili onako, ona je takva kakva jeste i ona je konačna i taj dom se može formirati u vrlo kratkom roku", stav je Pobrića.

U međuvremenu je i Borjana Krišto iz HDZ-a predala apelaciju na ocjenu ustavnosti odluke Centralne izborne komisije BiH, što bi trebalo da dođe na dnevni red u martu ove godine.

Sagovornici Radija Slobodna Evropa se slažu u jednom da, kada bi postojala politička volja, ova situacija oko blokade Federacije BiH bi se vrlo brzo razriješila.

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG