Federalno ministarstvo rada i socijalne politike saopštilo je 27. jula da je uputilo na objavu u Službene novine Federacije BiH Pravilnik o funkcionisanju SOS telefonske linije za pomoć žrtvama nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Iz Ministarstva navode da Pravilnik uređuje organizaciju rada, standarde pružanja usluge, postupanje operatera, zaštitu privatnosti korisnika, način evidentiranja i izvještavanja, kao i saradnju sa svim institucijama uključenim u sistem zaštite.
"SOS telefonska linija dostupna je 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, putem jedinstvenog besplatnog broja 1265. Žrtvama nasilja omogućava da u svakom trenutku dobiju stručnu psihosocijalnu podršku, informacije o svojim pravima, procjenu rizika, upute o načinima zaštite, kontakte nadležnih institucija i sigurnih kuća, kao i pomoć u usmjeravanju prema policiji, centrima za socijalni rad, zdravstvenim ustanovama i drugim službama kada je to potrebno", navodi se u objavi Vlade Federacije BiH.
Ističe se i kako će slučajevima neposredne opasnosti, operateri, u skladu s propisanim procedurama, pokretati hitno postupanje radi zaštite života i sigurnosti žrtve.
Navodi se i kako se ovim pravilnikom prvi put na jedinstven način uređuje kako SOS telefonska linija mora funkcionisati, šta žrtve mogu očekivati kada pozovu i koje standarde mora ispunjavati svaki pružalac ove usluge.
Zbog učestalih ubistava žena i pod pritiskom javnosti, bh. entitet Federacija Bosne i Hercegovine je u aprilu prošle godine donio izmijenjeni Zakon o zaštiti od nasilja u porodici.
Njime su, uz ostalo, proširene ovlasti policije koja ima obavezu da, nakon prijavljenog nasilja, uradi procjenu rizika od smrtnosti i ponavljanja nasilja.
Zakon je, također, predvidio uvođenje elektronskog nadzora s ciljem efikasnijeg praćenja osoba kojima je, kao u slučaju Tarika Prusca, zabranjen prilazak žrtvi.
Uz Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, prošle godine je izmijenjen i Krivični zakon Federacije BiH u koji je uvršten femicid, kao zasebno kazneno djelo. Predviđene su kazne od deset godina do kazne dugotrajnog zatvora.
U Krivičnom zakonu drugog bh. entiteta, Republici Srpskoj, femicid ne postoji kao zasebno djelo.
U BiH nema zvaničnih podataka o broju žrtava femicida u posljednjih nekoliko godina. Organizacije civilnog društva procjenjuju da godišnje u prosjeku bude ubijeno oko 11 žena, najčešće od partnera ili drugih muških članova porodice.
Prema podacima OSCE-a, gotovo polovina žena u BiH iskusila je neki oblik nasilja od svoje 15. godine. Čak 84 posto slučajeva nikada nije prijavljeno, podaci su Fondacije Cure.