Fatmir Alispahić, urednik i vlasnik portala Antimigrant.ba, oslobođen je prvostepenom presudom pred Sudom Bosne i Hercegovine u četvrtak, 19. novembra optužbe za širenje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti.
Izricanju prvostepene presude Fatmiru Alispahiću nisu prisustvovali optuženi i njegov branioc, niti predstavnik Tužilaštva BiH “zbog službenih obaveza”.
"Sloboda govora"
Sudija Goran Radević donio je oslobađajuću presudu po svim tačkama optužnice.
U obrazloženju je navedeno da “tužilaštvo nije dokazalo da je optuženi” počinio krivično djelo za koje se teretio, te da je pogrešno interpretirano krivično djelo optužbe za širenje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti na nivou nadležnosti Suda BiH, te druge Zakone i na međunarodne pravne propise.
Nakon analize činjeničnog stanja i dokaza sud je naveo da optuženi nije širio govor mržnje u 14 članaka i javnih istupa među konstitutivnim narodima BiH.
Sud je utvrdio da su izjave direktno upućene migrantima, te da su konstitutivni narodi BiH samo dovedeni u vezu s izjavama.
Analiza dokaznog materijala pokazala je da izjave upućene “migrantima” nisu upućivale niti na jedan narod, rasu, vjeru i drugu specifičnu grupu.
Sud je utvrdio da su izjave u okvirima političkog, publicističkog slobodnog narativna, zaštićenog slobodom govora u BiH.
Također, sudija je obrazložio da trenutno na državnom nivou nema propisa po kojima ovo može biti osuđujuća presuda, te je komparirao krivično zakonodavstvo nižih nivoa u BiH, entitetima RS, FBiH, i Brčko distriktu, te dodao da samo u entitetu Republika Srpska, jednom od dva bosanskohercegovačka entiteta, postoji propis koji određuju i tretiraju sve oblike govora mržnje.
Posjetio je na inicijativu zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denisa Zvizdića koji je uputio u parlamentarnu proceduru Prijedlog izmjene Krivičnog zakona BiH, sa ciljem proširenja kažnjavanja govora mržnje.
Njegov prijedlog ima za cilj da proširi opseg inkriminirajućeg govora mržnje na nivou cijele BiH tako da ne bude obuhvaćena samo “nacionalna, rasna i vjerska mržnja”, već i “svaki drugi oblik mržnje” usmjeren prema pojedincu ili pripadniku grupe zbog njihove “nacionalne, rasne, vjerske ili etničke pripadnosti, jezika, boje kože, spola, seksualnog opredjeljenja, invaliditeta, rodnog identiteta, porijekla ili bilo kojih drugih osobina”.
Za što ga je teretilo Tužiteljstvo BiH
Optužnicu protiv Alispahića, koji inače radi kao državni službenik u Gradskoj upravi Grada Tuzla, Tužiteljstvo BiH je podignulo 26. augusta, a Sud BiH je potvrdio 10. septembra.
Teretilo ga se da je u više navrata, tokom 2019. i 2020. godine, objavljivao tekstove i videozapise koji obiluju izjavama koje potiču i šire mržnju prema migrantima, kao i između konstitutivnih naroda u BiH.
"Optuženi se tereti, da je u više navrata, putem web stranice antimigrant.ba, kojoj je bio administrativni kontakt i urednik sadržaja, kao i putem e-mail adrese, tijekom 2019. i 2020. godine, kontinuirano objavljivao tekstove i video zapise koji obiluju izjavama koje potiču i šire mržnju kako prema migrantima, tako i između konstitutivnih naroda", navelo je Tužiteljstvo BiH.
Kako se navodi, optuženi je izazvao uznemirenje kod većeg broja osoba, predstavnika nevladinog sektora, članova Mreže za izgradnju mira, Vijeća za štampu u BiH i drugih osoba koje su pročitale navedeni sadržaj, što je prouzročilo i reakciju Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH.
Za krivično djelo izazivanja i raspirivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti među konstitutivnim narodima i ostalima, predviđena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Alispahić je odbio nagodbu s Tužiteljstvom BiH koje je predlagalo kazneni nalog, odnosno sporazumno priznanje krivnje i uvjetnu kaznu od godinu dana zatvora, s rokom kušnje od tri godine. Predložena je i novčana kazna od 1.000 konvertibilnih maraka (oko 500 eura).
Budući da je riječ o prvostepenoj presudi, Tužiteljstvo BiH i odbrana imaju pravo žalbe na odluku Suda BiH.
