Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Na sceni je istorijski revizionizam


Obilježena 67. godišnjica bitke na Neretvi
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:44 0:00

Obilježavanju su uz građane BiH, prisustvovali i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, te izaslanstva SUBNOAR-a Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Rusije. Autor: Tina Jelin

U BiH nema konsenzusa o tome ko su bili fašisti, a ko antifašisti. Zakon o zabrani fašističkih i neofašističkih organizacija u Parlamentu BiH propao je jer su poslanici iz RS tvrdili da su četnici bili oslobodilački pokret.

Dok učesnici Narodnooslobodilačke borbe tvrde kako je mijenjanje istorijskih činjenica posljedica neobrazovane vlasti, istoričari kažu kako je to istorijski kontinuitet da svaki naredni režim tvrdi kako je prethodni nepodoban, a ono što je prethodni režim osuđivao - veliča.

Parlamentarna zastupnica najjače partije u RS, Dodikovog SNSD-a, Vesna Šain, inače profesorica njemačkog jezika po struci, koja se za četverogodišnjeg mandata gotovo i nije javila za diskusiju, izjavila je prilikom rasprave o zabrani fašističkih organizacija u BiH, da se proglašavanjem četnika pripadnicima fašističkih ideologija prekraja istorija:

„Ja bih za ustaški pokret rekla da je to nastaoo u okvirima fašističke Italije i Njemačke, da je to zaista jedna fašistička organizacija i da je u Drugom svjetskom ratu bila na čelu NDH. Četnički pokret je ustvari oslobodilački pokret nastao u borbi protiv otomanske imperije. Prvobitno je tako nastao pokret, znači, četnički pokret ne može da se svrsta u ove dvije fašističke organizacije koje mi hoćemo da zabranimo, jer znamo da je prvi antifašistički pokret u Evropi bio organizovan, znači, Draža Mihajlović ga je organizovao.“

Jure Galić, predsjednik SUBNOAR-a BiH to je prokomentarisao ovako:

„To je slika našega Parlamenta. Iz toga se vidi ko nam u Parlamentu sjedi i ko nam kreira politiku na području Bosne i Hercegovine. Ustvari, znači – četništvo i ustaštvo, jer opšte je poznato za četništvo i za Dražu Mihajlovića, da je to saradnik okupatora, koji je toliko zla učinio ovim našim narodima i da je njegov koncept bio stvaranje velike Srbije.“

BiH, baš kao i susjedne zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije, u fazi je istorijskog revizionizma, kaže bosanskohercegovački istoričar Dubravko Lovrenović, uz napomenu da BiH nema političkih i intelektualnih elita koje bi postavile standarde i struke i nauke:

„Koje bi sukladno kriterijima evropske historiografije zapravo izvršile profesionalizaciju vlastite struke. A nije svakako isključeno da se radi i o ubiranju određenih političkih poena u društvu kakvo je danas bosanskohercegovačko, koje je vrlo oštro podijeljeno duž etničkih, nacionalnih i vjerskih šavova.“

Miodrag Živanović, profesor na banjalučkom Unverzitetu, ocjenjuje da je riječ o čistoj politizaciji nespornih istorijskih činjenica:

„Radi se, zapravo, o vještački konstruisanim sporovima oko nečega što doista nije sporno. Moram reći da sam čak i sam iznenađen takvim stavovima. Isto kao što se događalo, a događaće se, nažalost, ubuduće, da se na sličan način, kao antifašisti vrednuju, na primjer, institucije Pavelićeve države svojevremeno, kad govorimo o našim prostorima. Naravno, sve to skupa, kad je riječ o horizontima običnih ljudi, nas reducira i sužava i vraća nas u prošlost.“

No, Galić napominje da u BiH fašističke ideje nisu iskorijenjene:

„Evo, kult Draže Mihajlovića, evo, tamo malo dalje, Višegrad, marširaju četnici, kokarde četničke, podižu se spomenici Draži Mihajloviću... Prema tome, to postoji.“


Nikola Samardžić, istoričar iz Beograda, kaže kako se reafirmacija četničkog pokreta i u Srbiji i u BiH koristila u proteklom ratu 90-tih godina, ali i napominje da, u osnovi nesposobna, vlast takve ideje koristi za manipulaciju masama:

„Manipuliše na taj način što prekraja prošlost, tako što se ljudima, osim tog etničkog i religioznog kolektivizma, ne nude konkretna rešenja za njihove probleme.“

*****
Pročitajte i ovo
Balkan između fašizma i antifašizma


Četnici u Srebrenici
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:00:54 0:00

Četnici u Srebrenici 2007. godine

  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    U novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG