Pišu: Polina Paunova i Andy Heil
Ako popularnost vladajuće koalicije padne poput drveta u šumi, čuje li iko taj zvuk?
Možda i ne, ako ta šuma leži na bugarskom političkom krajoliku.
To je zagonetka koju bi mogli imati na umu milioni Bugara pred ključni izborni test na koji u martu 2021. izlazi bipartitna koalicija premijera Bojka Borisova, koja je na vlasti od 2017. godine, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE/RL) na engleskom jeziku.
Bugarska nacionalna televizija (BNT), javni emiter, reklamirala je neke sumnjive brojke u svom centralnom dnevniku 30. novembra nakon što je postavila pitanje: "Da su danas parlamentarni izbori, za koji biste politički entitet glasali?"
U izvještaju se citiraju kombinirani rezultati podrške strankama koalicije predvođene GERB-om koji se čine znatno precijenjenim u usporedbi s podacima većine anketa.
"U kontekstu pooštravanja (antipandemijskih) mjera, javna podrška GERB-u ne bilježi značajne promjene - (još uvijek je) viša od 20 posto", rekao je voditelj. Dodao je da osam posto podupire Ujedinjene patriote, vladajući savez koji čine tri nacionalističke stranke.
Bugarska nacionalna televizija citirala je anketu firme Barometar Bugarske zaključujući "da su to stavovi javnosti".
No, anketa Gallup Internationala provedena sedmicu ranije pokazala je da 13 posto ispitanika podržava GERB, a stranku Ujedinjene patriote nešto više od dva posto, znatno ispod praga od četiri posto potrebnog za ulazak u parlament.
Nekoliko sedmica ranije, Alpha Research sa sjedištem u Sofiji objavila je vlastito istraživanje tvrdeći da Ujedinjeni patrioti neće ući u zakonodavno tijelo ako zadrže trenutni nivo potpore.
Međutim, krajem prošlog mjeseca, gledatelje Bugarske nacionalne televizije umjesto toga se uvjeravalo da se nacionalistički Ujedinjeni patrioti kreću prema trećem ili četvrtom mjestu, iza svojih konzervativnih populističkih partnera iz GERB-a i opozicijske Socijalističke stranke (BSP), dok se bliže izbori zakazani za 28. marta 2020.
Kritičari se plaše da je ružičasta prognoza za vladajuću koaliciju kombinacija lakovjernosti - ili još gore – kombinacija javne radiotelevizije - s potencijalno politički usmjerenom agendom anketarskih agencija povezanih s Ujedinjenim patriotima. Oni sugeriraju da bi neslaganja u podacima mogla biti vjesnik "lažnih podataka", situacije koju bi mogla pogoršati politički ukopana koalicija koja šepa prema biralištima.
Popularnost Borisova i njegovih saveznika stalno opada dok se izmjenjuju ulični protesti na kojima se traži ostavka vlade zbog korupcijskih skandala i kriza oko sudova i vladavine zakona, kao i zbog nejasnog postupanja i mjera za borbu protiv pandemije korona virusa.
'Lažne vijesti' nasuprot 'Lažnih podataka'
Drugi anketari odbili su posebno komentirati prakse Barometra Bugarske, ali složili su se da anketari “aktivno podrivaju vjerodostojnost podataka”.
"Objasnit ću to na sljedeći način: baš kao što postoje 'lažne vijesti', postoje i 'lažni podaci'", rekla je Boriana Dimitrova, vlasnica i upravljačka partnerica u Alpha Research, firmi za anketiranje i istraživanje tržišta u Sofiji za Bugarski servis RSE/RL.
Dodala je da mediji mogu odlučiti "zauzeti stav" i marginalizirati agencije koje pružaju nepouzdane brojke.
"Kada mediji utvrde da agencija ne čini samo sociološku pogrešku, već izravno zamjenjuje stvarne brojke, mediji ne bi trebali reproducirati ono što je predstavljeno kao podatak", rekla je Dimitrova.
Upitan o kriterijima javne radiotelevizije BNT kod citiranja istraživanja agencija poput Barometar Bugarske, generalni direktor televizije Emil Koshlukov rekao je za RSE/RL da je "ovo odluka Uprave za vijesti i vijesti, a ne generalnog direktora".
Show jednog čovjeka
Barometar Bugarska osnovan je u decembru 2010. godine kao firma za odnose s javnošću, anketiranje i istraživanje tržišta s ograničenom odgovornošću.
Vlasnik i partner Nikolaj Nikolov jedini je zaposlenik. Facebook stranica firme ima 200 ili nešto više lajkova, a poveznica do podataka o istraživanju vodi čitatelje do naizgled nepovezane slijepe ulice koja navodi "projekt Bankya Analytica".
Nikolov povremeno piše na stranici PIK-a i drugim provladinim medijima.
Europe TV, na čijem je čelu član stranke GERB i osnivač lokalnog Instituta za desničarsku politiku Georgi Harizanov, citirala je anketu Barometar Bugarske i u popratnom članku zaključila da je "mala podrška protestima (opozicije) i velika podrška vladi".
Nikolov je naveden i kao zajednički partner u firmi za posredovanje i savjetovanje o nekretninama sa sjedištem u Sofiji pod nazivom Nikar Imoti, s Carlosom Contrerom, gradskim vijećnikom i članom nacionalnog izvršnog odbora ultranacionalističke stranke IMRO, jedne od tri stranke koje čine Ujedinjene patriote.
Nikolov je porekao da je namjerno povećao brojeve za IMRO-a u svojim rezultatima anketa, uključujući predviđanje njegove agencije uoči glasanja 2019. godine da će kandidat za gradonačelnika IMRO-a Angel Džambazki dobiti oko 20 posto glasova. Džambazki je dobio manje od četiri posto.
"Izbori pokazuju ko je u pravu, a ko ne", rekao je.
"To nije složen posao", rekao je Nikolov na pitanje o tome da Barometer Bugarska nema nijednog drugog zaposlenika ili nekoga ko je diplomirao sociološko istraživanje ili srodno područje. "Angažiram studente za istraživanje. Oni su plaćeni i ne rade stalno sa mnom", dodao je.
Kazao je da nema "poseban odnos" s javnom radiotelevizijom.
"Ako se pitate kako naši podaci dolaze do određenih mjesta - šaljemo saopćenje za javnost i ako ih neki medij želi koristiti, on ih iskoristi", rekao je Nikolov.
U rizičnoj zemlji
Reporteri bez granica rangirali su Bugarsku na 111. mjestu od 180 zemalja u svom Svjetskom indeksu slobode štampe za 2020. godinu, "najnižem rangu bilo koje zemlje u regiji EU ili Balkana".
Ova međunarodna grupa je više puta kritizirala vladu Borisova zbog ignoriranja vlastitih obećanja da će poboljšati slobodu medija. Nedavno je upozorila da Bugarska "riskira da postane zemlja koja nema nikoga ko bi provodio slobodu štampe i pluralizam", kako je to ugrađeno u bugarski Ustav iz 1991. godine. Bugarski izmijenjeni i dopunjeni Zakon o radiju i televiziji iz 1998. godine garantira neovisnost javne radiotelevizije u zemlji, ali nadzor prepušta vijeću za elektroničke medije. Isti zakon također obvezuje Bugarski nacionalni radio i Bugarsku nacionalnu televiziju da informiraju javnost i odražavaju različite ideje i uvjerenja.
Bugarske vladajuće stranke nedavno su prekinule rad na novom nacrtu ustava koji su opisale kao "ponovno pokretanje sistema". Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Vijeća Evrope za demokraciju, ljudska prava i vladavinu zakona, kritiziralo je taj proces kao dominaciju Borisova i njegovih vladajućih saveznika. Komisija je izrazila žaljenje što je proces isključio opoziciju i druge stranke te što mu nije prethodila odgovarajuća javna rasprava.
Facebook Forum