Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Sve više mogućnosti za studije u inostranstvu


Gimnazija Slobodan Škerović,Podgorica Foto: Savo Prelević
Mladi u Crnoj Gori imaju prilično širok izbor za studiranje u svojoj zemlji, ali su mogućnosti za studije u inostranstvu, naročito u regionu, sve veće. Koliko su crnogorski studenti, i oni koji će to tek biti, za njih zainteresovani?

Svršenim srednjoškolcima u Crnoj Gori su otvorene velike mogućnosti za izbor fakulteta koji će upisati bilo u Crnoj Gori, ili van nje. Postoje, kažu u Ministarstvu prosvjete, razni "programi mobilnosti", stipendije: stranih vlada, međunarodnih organizacija i fondacija. Među ovim programima su Centralno-evropski program za univerzitetsku razmjenu, kao i za studiranje u Rusiji, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Turskoj i drugim zemljama svijeta, među kojima su i Sjedinjene Američke Države, ali studenti i svršeni srednjoškolci smatraju da je veoma važno i što se sve šire otvaraju vrata za studiranje u zemljama regiona:
Vrlo je važno, jer možda kod nas nema mogućnosti za neke studente koji hoće više da postignu. Nijesu zadvoljni našim standardom obrazovanja.

"Vrlo je važno, jer možda kod nas nema mogućnosti za neke studente koji hoće više da postignu. Nijesu zadvoljni našim standardom obrazovanja."

Crnogorski studenti u Srbiji imaju status jednak domaćim studentima. Sporazum o međusobnom priznavanju mature, Crna Gora je sklopila sa Bosnom i Hercegovinom, sada i sa Hrvatskom, a u planu je potpisivanje sa Slovenijom. Jedini uslov je položena eksterna matura, koja je u Crnoj Gori odložena za narednu, ali po potrebi je moguće polagati i ove godine.

Savjetnik u Ministarstvu prosvjete Nada Kovač kaže da je upis na fakultete u zemljama regiona sasvim jednostavan:

"Studenti imaju apsolutno pravo da koriste pogram mobilnosti. Svi troškovi su potpuno pokriveni, školarina je besplatna, a osim toga imaju plaćena putne troškove i određeni subvencionisani iznos koji plaćaju za smještaj i ishranu u studentskom domu. Pored toga, oni dobijaju određeni mjesečni iznos od čega oni plaćaju taj smještaj i ishranu u studentskom domu."

Mladi svjesni važnosti kvalitetnog obrazovanja

Studenti smatraju da je studiranje, u potpunosti ili djelimično, korisno za studente, ali istovremeno to vide i kao civilizacijsko pitanje:

"Mi prenosimo naše iskustvo njima, a sa druge strane uzimamo određena iskustva od njih. To je jako značajno jer ćemo tako vidjeti kakve stvari nama više odgovaraju. Tako imamo više opcija, više izbora".

Predstavnica kompanije "Maingate", koja organizuje razne vidove školovanja u inostranstvu, kaže da među mladima postoji veliko interesovanje za školovanje u inostranstvu, ali da ipak postoje i prepreke:

"Same socijalne prilike, finansijska situacija, materijalne mogućnosti im vjerovatno dosta smetaju u realizaciji njihovih planova i namjera."


Da upis na strane fakultete nije finansijski jednostavan poduhvat, govori i primjer Američkog koledža za menadžment i tehnologiju iz Dubrovnika:

"Jedna akademska godna studiranja na američkom koledžu je 2.400 eura. To uključuje školarinu i sve one stvari koje studenti dobijaju unutar studiranja. Moraju se pobrinuti za smještaj i osobne troškove."

Mladi ljudi svjesni važnosti kvalitetnog obrazovanja, uprkos materijalnih slabosti, vide mogućnost da se školuju na željenim fakultetima:

"Danas postoje brojni programi. Prije svega, tu su programi Savjeta Evrope i programi Evropske unije, koji omogućavaju stipendiranje mladih ljudi za inostranstvo".

Nema trke za stranim diplomama

Predstavnica dubrovačkog Američkog koledža Ana Jarak kaže da kod njih ima studenata koji nemaju spreman gotov novac za upis:
Rade Ratković, Foto: Vijesti

"Kada bih vam rekla da između 14 i 16 posto studenata, svake godine, uzme kredit da bi se obrazovala... Ja mislim da to nešto govori. Ljudi će prepoznati kvalitet i radije će uložiti u edukaciju, u nešto od čega će benefitirati cijeli svoj život, a ne u nekakvo auto i nekakvu stvar koja gubi na vrijednosti".

Strana diploma se može dobiti i u Crnoj Gori. Profesor Rade Ratković sa kanadskog koledža "Algonquin", koji ima svoju ispostavu u Miločeru, kaže novac nije problem:

"Generalno, mladi su apatični, što nije tipično za njihove godine i uzrast. To nije slučaj sa njihovim kolegama u razvijenim zemljama. Valjda je to posljedica izolacije u kojoj su se rađali i stasavali. Ne vidim da je baš neka velika trka za stranim diplomama, iako im one otvaraju vrata Amerike, Evrope... Interesovanja ima, ali ne onoliko koliko bi trebalo".

U prilog ovoj tezi govori i stav jednog od svršenih srednjoškolaca koji su posjetili Sajam visokog obrazovanja i stipendija koji je danas otvoren u Podgorici:

"Nijesam uopšte o tome razmišljao. Prvo da vidimo šta ima kod nas, pa tek onda da odlučim. Ipak mislim da ću ostati ovdje".


Od visokoškolskih ustanova iz regiona svoje štandove na sajmu imaju i Američki koledž sa Kosova i beogradski univerzitet "Metropoliten".
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG