Dostupni linkovi

Evrozona dogovorila pravila o nadzoru banaka


Sastanak ministara finansija u Briselu na kojem su dogovorena pravila o nadzoru banaka, 12. decembar 2012.
Sastanak ministara finansija u Briselu na kojem su dogovorena pravila o nadzoru banaka, 12. decembar 2012.
Evropski ministri finansija dogovorili su pravila o nadgledanju banaka evrozone, koja bi trebalo da ojačaju evro. Dogovor, koji se smatra korakom napred ka bankarskoj uniji, u četvrtak razmatraju evropski lideri. Evrozona je u četvrtak deblokirala i novu tranšu pomoći Grčkoj od 34 milijarde evra.

Cilj ovih mera je i da se spreči da u slučaju bankrota banaka vlade moraju da preuzmu obavezu saniranja njihovih dugova.

Oko 200 najvećih banaka biće pod direktnim nadzorom Evropske centralne banke (ECB), koja će biti glavni supervizor za sve banke u evrozoni, kao i za one u svim članicama EU koje se pridruže sporazumu, a nacionalne vlasti samo će izvršavati njene naloge.

"Deo po deo, ciglu po ciglu, bankarska unija će biti izgrađena danas na ovom prvom fundamentalnom koraku", izjavio je evropski komesar Mišel Barnije (Michel Barnier).

Političkim sporazumom, koji tek treba da odobri parlament, Evropska centralna banka (ECB) postaje nadzorni organ za banke u 17 zemalja EU koje koriste evro i svaku drugu zemlju u Uniji, koja se pridruži monetarnoj uniji.

ECB time dobija velika ovlašćenja, a sporazum otvara put za direktnu pomoć evropskog fonda bankama - što se smatra suštinski važnim za pomoć Evropi da se izvuče iz trogodišnje dužničke krize.

Prema dogovoru, banke sa više od 30 milijardi evra aktive će biti stavljene pod direktan nadzor ECB koja može da odluči i da uvede nadzor nad bilo kojom drugom bankom.

Nadzorni organ počeće rad u martu iduće godine i postepeno će povećavati ovlašćenja do potpune operativnosti godinu dana kasnije.

"Dogovorili smo se oko glavnih tačaka oko osnivanja nadzora evropskog bankarstva koje bi trebalo da počne 2014. godine", rekao je nemački ministar finansija Volfgang Šojble (Wolfgang Schaeuble), nakon 14-časovnih razgovora koji su okončani u četvrtak pre zore.

Sporazum je postignut nakon dugih pregovora. Francuska i Nemačka nisu mogle lako da se dogovore oko toga u kom trenutku Evropska centralna banka treba da interveniše. Berlin smatra da su mnoge njegove regionalne banke premale da bi to iziskivalo pažnju ESB.

Zadovoljstvo Nemačke i Francuske, Britanija ne ulazi u bankarsku uniju

Nemačka kancelarka Angela Merkel pozdravila je u četvrtak postizanje sporazuma o jedinstvenom nadzoru banaka u evrozoni.

Znak evra ispred sedišta Evropske centralne banke u Frankfurtu
Znak evra ispred sedišta Evropske centralne banke u Frankfurtu
"Činjenica da su se ministri finansija evrozone dogovorili o pravom okviru i obrisima zajedničkog mehanizma nadzora banaka je od neprocenjivog značaja", kazala je Merkelova poslanicima u Bundestagu.

"U narednim mesecima, on očigledno treba da se primeni kako bi nadzor banaka stupio na snagu 1. marta 2014”, dodala je nemačka kancelarka i zahvalila nemačkom ministru finansija Volfgangu Šojbleu jer je u pregovorima sa kolegama "uspeo da nametne zahteve Nemačke".

Zadovoljan je i francuski ministar finansija Pjer Moskovici (Pier Moscovici).

"To je dobar sporazum. Imamo uravnotežen i snažan sistem nadzora banaka za šta je u potpunosti nadležna Evropska centralna banka i sa pragom od 30 milijardi evra aktive, na čemu je Francuska insistirala", naveo je on.

Sporazum daje ECB široka ovlašćenja, uključujući ovlašćenja da dodeli ili oduzme dozvole bankama, istražuje institucije i finansijski sankcioniše banke koje ne poštuju propise.

Ipak, možda najvažniji elemenat sporazuma je otvaranje puta za direktnu pomoć evropskog fonda bankama na kontinentu. Taj korak je od suštinskog značaja pošto su slabe banke osnovni razlog finansijskih problema u EU, jer su nacionalne vlade oslabile sopstvene finansije u pokušaju da pomognu bankama.

Ovo je prvi korak ka bankarskoj uniji – ili jedinstvenom nadzornom mehanizmu (SSM), za koji evropski lideri smatraju da neće morati da menjaju temeljne sporazume na kojima počiva EU.

Međutim, ostaju izvesne pravne dileme oko sledećih koraka – zajedničkom planu o garanciji depozita i mehanizma za saniranje bankrotiranih banaka.

Velika Britanija, koja nije u evrozoni, neće ući u bankarsku uniju i izborila se za zaštitne mere kako bi izbegla marginalizaciju prilikom donošenja ključnih odluka. London je ključni finansijski centar u EU u kome se odvijaju daleko najveće transakcije evra u drugim valutama. Britanska vlada nastoji da po svaku cenu zaštiti uticajnu poziciju grada Londona, a da s druge strane spreči preveliko utapanje u poslovanje evrozone.

Ministri finansija evrozone odlučili su u četvrtak da deblokiraju novu tranšu pomoći Grčkoj od 34 milijarde evra čija će ispalata početi sledeće sedmice, saopštio je portparol šefa evrogrupe Žan-Kloda Junkera.

Odluka je doneta pošto se Atina obavezala da će otkupiti svoje obveznice od privatnih investitora vredne 31,9 miliona evra po trećini njihove nominalne vrednosti i tako smanjiti državni dug i ispuniti ključni uslov za dobijanje strane pomoći.

Grčka od 2010. godine zavisi od zajmova iz međunarodnog paketa pomoći kako bi izbegla bankrot, ali mora da sprovodi oštre mere štednje da bi dobijala zajmove.

Šefovi država i vlada 27 zemalja članica, osim o merama za suzbijanje dužničke krize i stabilizaciju evra, razgovaraju i o situaciji na Bliskom Istoku, kao i odnosima sa Rusijom.

Ovo je ujedno i poslednji samit pod predsedništvom Kipra, a kormilo EU od 1. januara 2013. preuzima Irska.
XS
SM
MD
LG