Dostupni linkovi

Suštinske refome zajednički problem Balkana


Sa skupa Evropskih pokreta u Podgorici, 15. decembar 2010
Raskorak između deklarativne privrženosti reformama i autentične političke volje za suštinskim i korjenitim reformama, političko-istorijsko naslijeđe i nedovoljna međusobna saradnja su glavne prepreke za brži i kvalitetniji napredak u procesu učlanjenja u Evropsku uniju, ocijenili su predstavnici Evropskih pokreta država bivše Jugoslavije, koji su se u srijedu okupili u Podgorici.


Domaćin konferencije, čiji je cilj jačanje i unaprijeđenje saradnje nacionalnih ogranaka je Evropski pokret - Crna Gora, čiji generalni sekretar Momčilo Radulović, kaže da se iz Izvještaja Evropske komisije jasno vidi da zemlje Zapadnog Balkana imaju skoro istovjetne probleme: neefikasno pravosuđe, organizovani kriminal i korupciju, ekonomske monopole, kao i probleme u vezi slobode medija i ljudskih i manjinskih prava.

Radulović, međutim, dovodi u pitanje autentičnost političke volje da se navedeni problemi riješe.

"Konkretno ću vam odgovoriti za slučaj Crne Gore. Vidjeli ste u izvještajima, vidjeli ste u uslovima Evropske komisije šta je definisano. Ukoliko se ne pokaže autentična politička volja i ukoliko ta i takva politička volja ne bude potkrijepljena sa nekim vrlo konkretnim aktivnostima u svim od ovih oblasti bojim se da u oktobru nećemo dobiti ono što želimo a to je datum otvaranja pregovora. A ta politička volja je vrlo tanka u mnogim od navedenih oblasti", navodi Radulović.

"U svim zemljama regiona postoji saglasnost na visokom političkom nivou o procesu pristupanja Evropskoj uniji, ali iskazana politička volja za suštinskim reformama, kao osnovnom preduslovu za realizaciju tog cilja, ne odgovara stvarnom stanju", rekla je za naš program generalni sekretar Evropskog pokreta u Srbiji Maja Bobić.

Sa skupa Evropskih pokreta u Podgorici, 15. decembar 2010
"Čini se dosta često, ja moram da kažem na primeru Srbije da je ta politička volja prilično deklarativna, odnosno da ostaje na nivou reči a da se u praksi, na delu neke stvari koje ne zavise od nekih velikih institucija ili para nego zaista iz prave političke volje ne ostvaruju, ne ispunjavaju. Takođe, postoje i neke objektivne okolnosti na koje naše vlade vole da izvlače, da kažem pravdaju, a to su okolnosti ekonomske i finansijske krize, zamor u proširenju EU među njenim članicama", navodi Maja Bobić.


Preći sa riječi na djela

Jedan od ozbiljnih problema Srbije na putu pristupanja Evropskoj uniji je i zahtjev haškog Tribunala za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije, za hvatanje i isporučivanje preostalih optuženika: Ratka Mladića i Gorana Hadžića.


Generalna sekretarka Evropskog pokreta u Hrvatskoj, Nataša Owens, kaže da i Hrvatska, koja bi sljedeće godine trebalo da postane punopravna članica Unije, ima otvoreno pitanje sa Hagom, ali da se ono, kako kaže, "topničkim dnevnicima uspješno rješava".

"Cijela regija ima političku volju koju treba konkretizirati", ocjenjuje Nataša Owens.


U vezi pitanja prepreka u evro-integracionom procesu, Owens kaže da je vrijeme da se sa riječi pređe na djela.

"Ja bih rekla da cijela ova regija ima političku volju koju treba konkretizirati, primiti se posla i rješavat sve ove probleme. Mislim da je korupcija veliki problem. Kao što je naš, hrvatski ambasador rekao 'Ne možemo pričati jedno a raditi drugo'", rekla je Owens.

Od srijede, godinu dana nakon komšija iz Crne Gore, Srbije i Makedonije, i građani BiH su dobili mogućnost da u zemlje Evropske unije putuju bez viza, što predstavlja svojevrstan podsticaj za dalje reforme.

Na regionalnom planu, predstavnica sarajevskog Savjeta za regionalnu saradnju Jelica Minić vidi mnoštvo prepreka, koje dijeli na unutrašnje i spoljašnje.

"Prvo, mi smo imali konflikte, imali smo jednu složenu situaciju u regionu, imamo još neka otvorena bilateralna pitanja, imamo otvorenu saradnju sa Haškim tribunalom za nekoliko zemalja iz regiona, pre svega Srbiju i imamo unutrašnje možda i još uvek nedovoljno dobro prenošenje informacija u samoj EU. To su prepreke koje su u samim zemljama. U samoj EU imamo zamor od proširenja, neke loše signale koje su psolale posljednje dve zemlje koje su primljene u EU, a to su Bugarska i Rumunija - to je ogroman nivo korupcije gdje se fondovi EU pojavljuju kao izvor korupcije", kaže Minić.

XS
SM
MD
LG