Dostupni linkovi

EU poziva na istragu video zapisa koji pogoršavaju tenzije između Armenije i Azerbejdžana


Ministri vanjskih poslova Ararat Mirzoyan iz Armenije i Jeyhun Bayramov iz Azerbejdžana na sastanku u Ženevi 2. oktobra 2022.
Ministri vanjskih poslova Ararat Mirzoyan iz Armenije i Jeyhun Bayramov iz Azerbejdžana na sastanku u Ženevi 2. oktobra 2022.

Izaslanik Evropske unije(EU) za Južni Kavkaz i Gruziju pozvao je na istragu video snimaka koji izgleda da pokazuju potencijalne ratne zločine koje su počinili Azerbejdžan i Armenija u nedavnim sukobima koji su prijetili krhkom sporazumu o prekidu vatre kojim se završavaju najgore borbe između dva susjeda od rata 2020. oko otcijepljenog regiona Nagorno-Karabah.

Toivo Klaar, specijalni predstavnik EU za Južni Kavkaz i krizu u Gruziji, rekao je u dva tvita 3. oktobra da video snimci koje je primio, a koji nisu nezavisno provjereni, moraju biti istraženi i, "ako su autentični", počinioci "trebaju snositi odgovornost".

"Sukob je ostavio duboke rane na obje strane i potrebna je odgovornost za izlječenje", rekao je on.

Najnovije tvrdnje počele su 2. oktobra kada se pojavio jeziv video objavljen na društvenim mrežama na kojem se vidi kako azerbejdžanski vojnici iz neposredne blizine ubijaju nekoliko armenskih ratnih zarobljenika.

Istog dana pojavili su se i video snimci koji navodno prikazuju grupu vojnika i civila kako obezvrijeđuju leševe u vojnim i civilnim uniformama. Na snimku se tvrdi da su poginuli vojnici i civili Azerbejdžanci, a da su oni koji su ih vrijeđali armenski vojnici.

Nije jasno kada su snimci snimljeni, iako su nastali nakon izbijanja sukoba prošlog mjeseca u kojima je poginulo više od 200 vojnika s obje strane.

Baku i Jerevan su godinama uvučeni u sukob oko Nagorno-Karabaha. Separatisti koje podržava Armenija zauzeli su Azerbejdžanu region uglavnom naseljen Jermenima tokom rata početkom 1990-ih u kojem je poginulo oko 30.000 ljudi.

Dvije strane su vodile još jedan rat 2020. koji je trajao šest sedmica prije prekida vatre uz posredovanje Rusije, što je rezultiralo gubitkom kontrole nad dijelovima regije, koja je dio Azerbejdžana, i sedam susjednih okruga.

Prema prekidu vatre, Armenija je ustupila dijelove teritorije koju je kontrolisala decenijama, a Moskva je rasporedila oko 2.000 vojnika u region da služe kao mirovne snage.

Međutim, situacija u regionu ostaje napeta, a obje strane optužuju drugu za kršenje primirja.

Ministri vanjskih poslova dvije zemlje sastali su se 2. oktobra u Ženevi na razgovorima o mogućem mirovnom sporazumu uz posredovanje EU.

XS
SM
MD
LG