Preko 300 milijuna eura odobreno je iz europskih fondova za bespovratno većinsko sufinanciranje infrastrukturnih projekata, od kojih su najvažniji oni koji će modernizirati riječku luku i oni koji će suvremenom željeznicom povezati Rijeku sa Mađarskom i srednjom Europom.
Najveći od 11 infrastrukturnih projekata je 280 milijuna eura vrijedan projekt modernizacije pruge Križevci – Koprivnica – mađarska granica, gdje će se postizati brzine i do 160 km/h i gdje europski fondovi sudjeluju sa 240 milijuna eura.
Nastavlja se na identičnu modernizaciju pruge Dugo Selo – Križevci, gdje je udio europskih sredstava također 85 posto.
U riječkoj luci vlastitim novcem gradi se pozadinski kontejnerski terminal Škrljevo težak 40 milijuna eura, ali se zato europskim novcem sa 30 milijuna eura sufinancira izgradnja terminala na riječkoj Zagrebačkoj obali i obnova teretnog dijela riječkog željezničkog kolodvora, i rekonstrukcija obale Bršica u luci Raša, gdje Europa sudjeluje sa nepovratnih tri od sedam milijuna eura troškova.
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, nakon što je brodom obišao gradilišta, kaže kako će tu bit terminali sa najvećim gazom.
"Mi, naša Lučka uprava, zapravo razvijamo lučki terminal Rijeka po sistemu lego kocaka: prvo je bila Brajdica, koja može primiti 500.000 – 600.000 jedinica, a sada nije popunjeno ni pola od tog kapaciteta. Ovaj novi terminal moći će također toliko, i treći u pričuvi na Krku sa novom prugom i novim mostom", kaže Komadina.
Hrvatska je na izvrsnoj poziciji, ali izuzetno je spora sa projektima prometnog povezivanja, upozorava u izjavi za RSE Ivan Dadić, prometni stručnjak.
Međutim, aktualna rekonstrukcija riječke luke i željezničke veze Rijeka - Mađarska mogla bi preusmjeriti dolazak kineske i indijske robe za srednju Europu na sjevernojadranske luke, čime bi se osjetno pojeftinio prijevoz do kupca.
"Robe s južne polukugle idu prema sjevernoeuropskim lukama i onda se spuštaju natrag sve do Beča, Minhena ili Zagreba, umjesto da dođu u sjevernojadranske luke i idu prema srednjoj Europi", ističe Dadić.
Pomoćnik ministra za regionalni razvoj i fondove Europske unije Dragan Jelić ističe kako je razina korištenja europskog novca sve bolja, pa je u prvih šest mjeseci ove godine povučeno 520 milijuna eura, a da je toliko bilo povučeno u cijeloj prošloj godini.
"Trenutačno smo u plusu nekih 600 milijuna eura. Otkako smo ušli u EU uplaćeno je 1,8 milijardi eura, a Hrvatska je platila one članarine 1,2 milijarde eura. I dalje ima mogućnosti za poboljšanje – prva sljedeća je promjena operativnog programa, gdje smo vidjeli da neki projekti možda neće moći povući sredstva, a da za nešto fali. Recimo škole i vrtići uopće nisu mogli biti sufinancirani od europskih fondova, a mi to do kraja godine u dogovoru s Europskom komisijom planiramo promijeniti", navodi Jelić.
Facebook Forum