Dostupni linkovi

Turkmenistan ostaje bez pomoći u borbi protiv pandemije 


Počevši od predsjednika Gurbangulija Berdimuhamedova, službena linija u Turkmenistanu je da je ta zemlja fantastično mjesto kojem ništa ne nedostaje. Zgrade su bijele i sjajne, a budućnost svijetla i puna obećanja.

Turkmenistan je zemlja uglavnom prekrivena pustinjama, koje su prirodno poznate po svojim fatamorganama, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Iz daljine ljudi vide stvari u pustinji kojih zapravo nema - često vodu ili čak oazu.

Takvi prividi stvarnosti su ono što turkmenistanska vlada želi da ljudi vide izvan Turkmenistana.

Počevši od predsjednika Gurbangulija Berdimuhamedova, zvaničnici kažu kako je Turkmenistan fantastično mjesto kojem ništa ne nedostaje. Zgrade su bijele i sjajne, šest miliona ljudi u zemlji je sretno, a budućnost svijetla i puna obećanja.

Ali ljudi koji tamo žive isuviše su svjesni potpuno drugačije stvarnosti.
Mnogi od njih stoje u redovima ispred prodavnica i banaka u ranim jutarnjim satima, mnogo sati prije nego što se otvore, nadajući se da će tako imati dovoljno sreće da dobiju brašno, šećer ili novac prije nego što ga opet nestane kao i toliko puta prije u posljednje četiri godine.

U posljednje vrijeme mnogi ljudi su se čak odlučili i na kopanje smeća kako bi pronašli komade ustajalog hljeba i druge ostatke.

Većina ljudi izvan Turkmenistana zapravo zna šta se događa u zemlji i rijetko prihvata bilo koju od priča turkmenistanske vlade o velikim postignućima.
Ali neko je nedavno povjerovao u jednu od tvrdnji turkmenistanskih vlasti i to je državu koštalo potrebne pomoći izvana.

Ranjive zemlje

Provladina web stranica Orient.tm izvijestila je 15. aprila da Evropska unija priprema plan ‘Tim Evrope’ za pružanje skoro 20 milijardi eura kako bi se ugroženim zemljama pomoglo u suočavanju s učincima korona virusa, odnosno za zdravstvene i ekonomska probleme.

To uključuje pomoć za zemlje Centralne Azije, ali samo Kirgistan (36 miliona eura), Tadžikistan (48 miliona eura) i Uzbekistan (36 miliona eura) dobit će tu pomoć EU-a.

Zašto ne Turkmenistan ili Kazahstan?

Jer prema ekonomskim podacima koje su osigurale vlade dviju zemalja, one se ne kvalifikuju prema kriterijima EU-a.

EU zapravo koristi smjernice Svjetske banke.


Prema rangiranju Svjetske banke, "na temelju procjena bruto nacionalnog dohotka (BND) po stanovniku", Kazahstan i Turkmenistan spadaju u kategoriju zemalja s gornjim srednjim dohotkom, zemalja u kojima je prosječna godišnja plata između 3.077 i 11.640 eura.

Izvještaj od 16. aprila s web stranice Hornika Turkmenistana, koju iz Evrope vode turkmenistanski aktivisti koji su pobjegli iz Turkmenistana, primijetio je da je vlada objavila da prosječna godišnja plata u Turkmenistanu u iznosu od 6.520 eura (7.065 dolara).

No u izvještaju se također napominje da se ta brojka temelji na službenom tečaju unutar Turkmenistana, koji iznosi 3,5 manata za jedan dolar. Po stopi na crnom tržištu, koja je bliža stvarnoj vrijednosti manata, prosječna godišnja plata je oko 1.200 dolara odnosno 1. 107 eura.

Za zapisnik, to bi Turkmenistan stavilo na niži kraj zemalja s nižim srednjim dohotkom i kvalifikovalo zemlju za pomoć EU. Vrsta finansijske podrške na koju bi se Turkmenistan, kojem nedostaje novca, mogao osloniti dok se bori s dugogodišnjom ekonomskom krizom.

Nestašica osnovnih dobara u Turkmenistanu vlada već od 2016. godine.

U trenutnoj situaciji, sa svim susjednim zemljama koje su zabilježile slučajeve korona virusa, Turkmenistan je zapečatio svoje granice čvršće nego ikad prije. Kamioni koji prevoze robu čekaju danima na iranskoj i kazahstanskoj strani turkmenistanske granice.

Cijene hrane i osnovnih proizvoda koji su dostupni neprestano rastu.

Problemi s toplomjerima

Turkmenistanski servis RSE, lokalno poznata kao Azatlyk, izvijestila je da je policija u glavnom gradu Ašgabatu sada dužna da mjeri temperature ljudima na ulazima u grad, na autobuskum stanicama, u školama i drugim javnim objektima.

Jedini problem je što država nije dala policiji toplomjere, već preporuku da ih kupe vlastitim novcem.

Kada bi turkmenistanske vlasti govorile istinu o situaciji u zemlji, posebno o položaju tamošnjih ljudi, EU bi vjerojatno dala Turkmenistanu desetke miliona eura, dovoljno za kupovinu toplomjera za policiju, na primjer.

Iako su evropski zvaničnici mogli imati nekih pitanja u vezi s oko 24 do 25 milijardi američkih dolara skrivenih u njemačkim bankama koje navodno pripadaju nepoznatim ljudima iz Turkmenistana.

Ali dio privida koji turkmenistanska vlada stvara je da je zemlja bogata energijom toliko dobrostojeća da joj nije potrebno takvo "milosrđe".

Nedavni primjer toga dogodio se kad je američka ambasada 6. aprila izdala saopštenje zahvalivši se turkmenistanskoj vladi što je pomogla "desecima američkih građana u Turkmenistanu da se vrate u Sjedinjene Države".

U izjavi se također spominje da su "Sjedinjene Države omogućile Turkmenistanu više od 920.000 dolara zdravstvene pomoći za pripremu laboratorijskih sistema, aktiviranje nadgledanja pronalaženja i praćenja, podršku tehničkim stručnjacima za odgovore i spremnost, bolju komunikaciju o riziku, i više "u zaštiti Turkmenistana od pandemije COVID-19". Također se navodi da je Vašington "uložio oko 21 milion dolara u zdravstvo i više od 201 miliona dolara kao ukupnu pomoć Turkmenistanu u posljednjih 20 godina."

Turkmenistansko ministarstvo vanjskih poslova odmah je objavilo saopštenje u kojem tvrdi da su te informacije "neistinite", ali dodalo je da je ta država imala ugovore s američkim kompanijama za pomoć u 167 projekata u kombinaciji s troškovima od oko 3,5 milijardi dolara.

XS
SM
MD
LG