Dostupni linkovi

Premijer Etiopije ‘na frontu’


Premijer Etiopije Abij Ahmed na kampanji pred parlamentarne i regionalne izbore u gradu Džima, 21. jun 2021.

Dramatičan novi korak u razornom jednogodišnjem ratu u Etiopiji s izjavom premijera i dobitnika Nobelove nagrade za mir da će predvoditi vojsku svoje zemlje "na frontu" ukazuje na eskalaciju sukoba u kojem je do sada poginulo desetine hiljada ljudi, pišu svjetski mediji.

Čitamo vam: Premijer Etiopije ‘na frontu’
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:07:19 0:00
Direktan link

Odgovor na ofanzive

Etiopski premijer Abij Ahmed (Abiy), dobitnik Nobelove nagrade za mir, rekao je da će krenuti na ratni front da predvodi vojnike koji se bore protiv pobunjenika, dok se višegodišnji sukob približava prijestonici Adis Abebi, javila je agencija Frans pres (Agence France-Presse).

"Oni koji žele da budu među etiopskom djecom koju će hvaliti istorija, ustanite danas za svoju zemlju. Hajde da se nađemo na frontu", napisao je Abij u ponedjeljak, 22. novembra na Tviteru (Twitter).

Njegova izjava, ističe AFP, uslijedila je nakon što je pobunjenička grupa Narodnooslobodilački front Tigraj (TPLF) nastavila ofanzive ka Adis Abebi, preuzimajući kontrolu nad gradom Ševa Robit, samo 220 kilometara sjeveroistočno od glavnog grada.

Abijevo obećanje da će predvoditi vojsku došlo je i nakon što se izvršni komitet vladajuće Partije prosperiteta sastao da razgovara o ratu koji traje već godinu dana. Nakon tog sastanka ministar odbrane Abraham Belaj (Belay) rekao je državnim medijima da će snage bezbjednosti krenuti u "drugačiju akciju", ne iznoseći detalje.

Početkom novembra, dodaje Frans pres, vlada Etiopije proglasila je šestomjesečno vanredno stanje, godinu dana nakon što je Abij poslao trupe u najsjeverniji region Tigraj protiv snaga TPLF-a zbog njihovih napada na vojne kampove.

Iako je obećao brzu pobjedu, do kraja juna TPLF se pregrupisao i ponovo zauzeo veći dio Tigraja, uključujući njegov glavni grad Mekele, što je podstaklo saveznu vojsku da se u velikoj mjeri povuče iz regiona. Od tada se TPLF probio u susjedne regione Afar i Amhara.

Hiljade poginulih

Za godinu dana, Abijeva vlada je prešla put od opisivanja sukoba kao "operacije za sprovođenje zakona" do "egzistencijalnog rata", napisao je Gardijan (The Guardian).

Kako je etiopska vojska navodno oslabila posljednjih mjeseci, i s njenim povlačenjem iz Tigraja u junu, etnički zasnovane regionalne snage su se pojačavale i Abijeva vlada je pozvala sve sposobne građane da se pridruže borbi.

Desetine hiljada ljudi poginulo je u ratu između etiopskih i savezničkih snaga i boraca iz Tigraja. Blokada tog regiona izazvala je humanitarnu krizu i spriječila isporuku osnovnih medicinskih zaliha.

SAD i drugi su, ističe britanski list, upozorili da bi druga najmnogoljudnija zemlja Afrike mogla da razbije i destabilizuje cijeli Rog Afrike.

Strahovi od napada pobunjenika na prijestonicu naveli su nekoliko zemalja, uključujući SAD i Veliku Britaniju, da povuku diplomatsko osoblje, pozivajući također svoje građane da napuste Etiopiju dok su komercijalni letovi još uvijek dostupni.

Poziv Nobelovca bez presedana

Objava premijera Etiopije da će voditi vojsku svoje zemlje na frontu predstavlja dramatičan novi korak u razornom jednogodišnjem ratu, ukazuje Asošiejtid pres (The Associated Press) dodajući da snage iz Tigraja vrše pritisak na vladu da ukine višemjesečnu blokadu regiona Tigraj u kojem živi oko šest miliona ljudi, te da traže da Abij više ne bude na vlasti.

Nakon premijerove izjave, portparol snaga iz Tigraja Getaču Reda (Getachew) tvitovao je da njihove snage "neće popustiti u svom neumoljivom napredovanju ka okončanju (Abijevog) gušenja našeg naroda".

Abijeva najava, dodaje AP, šokirala je čovjeka koji ga je nominovao za Nobelovu nagradu, Avola Aloa (Awol Allo), višeg predavača prava na Univerzitetu Keele u Britaniji. "Objava je prepuna jezika mučeništva i žrtve", rekao je on u tvitu dodajući da je to "tako neobično i bez presedana i pokazuje koliko je situacija očajna".

Abiju je, dodaje Asošiejtid pres, dodijeljena Nobelova nagrada za mir sa susjednom Eritrejom, na čijoj se granici borio dok je bio stacioniran u regionu Tigraj.

Uslovi tog mirovnog sporazuma, ističe AP, nikada nisu objavljeni dok kritičari aktuelnog sukoba navode da je sporazum bio dogovor da dvije zemlje vode rat protiv lidera Tigraja, koji su bili nepopularni među mnogim Etiopljanima zbog svoje represivne 27-godišnje vladavine uprkos značajnim dostignućima u razvoju.

U svom govoru prilikom primanja Nobelove nagrade 2019., Abij je sa žarom govorio o ratu rekavši da je u borbama na liniji fronta "iz prve ruke" vidio da je rat "oličenje pakla" za sve učesnike.

Abij je 22. novembra iznio i tvrdnju da Zapad pokušava da porazi Etiopiju, što je posljednji otpor prema onome što je njegova vlada opisala kao miješanje međunarodne zajednice. Izaslanici Afričke unije i SAD nastavili su diplomatske napore u potrazi za prekidom vatre i razgovorima bez preduslova o političkom rješenju.

Ubrzo nakon Abijeve objave da će predvoditi vojnike na frontu, visoki zvaničnik Stejt departmenta rekao je novinarima da SAD i dalje vjeruju da postoji mogućnost za napore u posredovanju.

Globalna konkurencija za uticaj

Kako se sukobu, u kojem je poginulo više od 50.000 ljudi i raseljeno još dva miliona, ne nazire kraj, međunarodna zajednica se suočila s pritiskom da posreduje u nagodbi. Ipak, do sada su strane sile predstavljale više problem nego rješenje, napisali su za Vašington post (The Washington Post) Johanes Voldemarijam (Iohannes Voldemariam), bivši profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Kolorado i Nik Čizman (Nic Cheeseman), profesor demokratije na Univerzitetu u Birmingemu.

Čini se da među zapadnim državama postoji sve veći konsenzus o potrebi suprotstavljanja liderima na obje strane sukoba u Etiopiji, pošto su naoružane grupe optužene za gruba kršenja ljudskih prava i sve veći broj zemalja poziva na prekid vatre. Do sada su se zapadne demokratije predstavljale kao neutralne, ali je njihov uticaj, ukazuju autori teksta, ipak bio problematičan jer su dugo podržavali Abija dok su se napori SAD i EU da iskoriste ekonomsku polugu da ga primoraju na kompromis do sada pokazali uzaludnim.

Iako pregovori imaju najveće šanse za uspjeh ako strane sile djeluju zajedno, čak su i afričke vlade duboko podijeljene oko toga kako da se angažuju. Egipat i Sudan su neprijateljski raspoloženi prema Abiju te su zauzeli agresivniji stav od Afričke unije, čiji uglavnom neefikasni napori posredovanja nisu dobro koordinisani ni sa zapadnim vladama ni sa susjednim zemljama kao što su Eritreja, Somalija i Kenija.

Promjena regionalnih saveza dodatno će zakomplikovati ovaj proces ako zemlje uključujući Kinu, Rusiju i Ujedinjene Arapske Emirate osjete da je Abij blizu svrgavanja te bi se, naglašavaju američki profesori u svom osvrtu za Vašington post, mogle pripremiti za tranziciju u nadi da će steći uticaj unutar novog režima, naročito jer Kina ima jake istorijske veze sa TPLF-om.

Poput mnogih sukoba na Rogu Afrike tokom Hladnog rata — kada su Sjedinjene Države i Sovjetski Savez ušli u seriju proksi ratova, odnosno ratovanja preko posrednika — nasilje ima domaće korijene, ali ga oblikuju strane sile.

Svaki strani igrač svoju intervenciju predstavlja kao konstruktivan doprinos budućnosti Etiopije. Ali u stvarnosti, zaključuju Voldemarijam i Čizman za Vašington post, globalna konkurencija za uticaj u jednoj od ekonomski i vojno najznačajnijih država Afrike postala je glavna prepreka za rješavanje sukoba.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG