Dostupni linkovi

Enciklopedija Britannica u doba Wikipedie


Enciklopedija Britannica
Enciklopedija Britannica
Piše: Dan Gillmor (The Guardian), prevela: Biljana Jovićević

Moje djetinjstvo je bilo bogatije jer sam kući imao enciklopedije. To nisu bile skupe Enciklopedija Britannica knjige, već one tanje, skromnije i jeftinije World Book knjige. Moja školska biblioteka je imala kompletan set Enciklopedija Britannica i proveo sam veliki broj sati uronjen u te knjige. Bile su među mojim najdražim prozorima u nove ideje i veći svijet, kao i glavno uporište mog akademskog obrazovanja sve do koledža.

Danas ne mogu da zamislim zašto bi roditelji ili škola kupovali enciklopedije u vidu knjige. Zato sam, nakon što sam čuo vijest da prestaje štampanje Britannica knjiga, bio jedino iznenađen činjenicom da im je trebalo toliko dugo da donesu tu odluku.

Ne samo da je vrijeme štampanih proizvoda davno prošlo, već je udaren novi temelj u povijest dijeljenja ljudskog znanja. Kompanija govori novinarima da to ne znači smrt za svo bogatstvo znanja skupljeno vremenom, jer se posljednjih godina sve više tog sadržaja prebacuje u online formu i kompanija prelazi na drugačiji poslovni model. Sigurno će biti fascinantno pratiti prelazak tog materijala u digitalnu eru.

Dani štampanih Britannica knjiga su odbrojani već više od jedne decenije, a Wikipedia nije ta koja je predvidjela kraj ovoj formi. Te se zasluge mogu pripisati Microsoftovom pionorskom Encarta CD-Rom proizvodu koji je kompanija lansirala početkom devedesetih i zadržala na tržištu do 2009. u više formata, uključujući i Internet verziju.

Encarta nije bila tako dobra kao Britannica, niti je to morala biti. Bila je dovoljno dobra da postane korisna mnogim ljudima. Kada su u pitanju standardi ove ere, bila je nevjerovatno jeftina jer, ako ništa drugo, bilo je dosta jeftinije kupiti CD-Rom od kompletnog seta knjiga.

Wikipedia
Wikipedia
Ne želim se uključiti u jednu od najdražih tema Internet skeptika o tome da li je Wikipedia dobra kao Britannica. S jedne strane, Britannica je mnogo bolja od Wikipedije, jer volonteri urednici ove online enciklopedije nisu zainteresovani za znatan broj tema. Međutim, engleska Wikipedia stranica ima preko trideset puta više članaka, uključujući mnoge o temama koje danas interesuju veliki broj ljudi, a nisu sadržane u printanim izdanjima. Također, moje mišljenje je da se kvalitet Wikipedije popravlja iz dana u dan.

Kao što je slučaj i sa drugim segmentima informacijskog ekosistema, potrebna nam je konkurencija u segmentu enciklopedija. Ima mnogo prostora za proizvode i servise koje su keirali volonteri, uz kompanije koje plaćaju kreiranje takvog sadržaja i onda njegovu upotrebu naplaćuju.

Potrebno nam je manje superiornih stavova prema digitalnom svijetu koji su tako česti među izdavačima, uključujući i Britannica urednike. Britannica.com je, ako ništa, pokušala ohrabriti razumnu debatu na pitanje da li je izobilje dovelo do pada standarda na svom blogu, ali je i dalje nastavila sa prezirom gledati na online konkurenciju.

Postao sam fan Britannica web stranice, iako nikada nisam plaćao usluge, jer mi se segment besplatnih usluga uvijek činio dovoljno dobrim u kombinaciji sa drugim izvorima. Posebno sam uživao u upisivanju donekle nasumičnih riječi u odjeljak za pretragu, nakon čega sam čitao članke koji su mi se pojavljivali u rezultatima. Upotreba videa na stranici je značajno popravila rezultate, a najbolji primjer za to je rezultat za riječ „vulkan“.

Želim sve najbolje Britannici u njenoj tranziciji i sigurno ću pratiti taj proces. Rad je vrijedan očuvanja i treba ga proširiti na nove načine.
XS
SM
MD
LG