Novim zakonima do jeftine i čiste električne energije proizvedene u FBIH
Novim zakonima do jeftine i čiste električne energije proizvedene u FBIH
Podveleška visoravan iznad Mostara na jugu BiH, vjetroelektrana sa 15 vjetroturbina, 23. februar 2021.
Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine (BiH), jednog od dva bh. entiteta, je u četvrtak 28. jula usvojio nacrte tri važna energetska zakona koji bi trebali, između ostalog, omogućiti građanima jeftinu električnu energiju i mogućnost da je sami proizvode.
Kada ovaj paket zakona stupi na snagu, omogučiće građanima i privrednicima da proizvode električnu energiju a za to im neće trebati nikakve dozvole, naveo je tokom rasprave delegat ovog doma Aner Žuljević.
Riječ je o nacrtima Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije; Zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti; i Zakona o električnoj energiji.
Ove nacrte je samo dan ranije usvojio i Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH a oni, prema Žuljevićevim riječima, predstavljaju bitan korak u tranziciji sa karbonskog ka održivom energetskom sektoru.
Naveo je da žali što je ovaj bitan paket zakona tek u formi nacrta a ne u proceduri usvajanja po hitnom postupku. Dodao je da se nada da će, nakon procedure upućivanja amandmana, konačni prijedlog zakona biti brzo usvojen.
Predlagač usvojenih nacrta, Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije BiH, treba danas usvojene nacrte i delegatske komentare pretočiti u prijedloge zakona. Prijedlozi će postati važeći zakoni tek nakon što prođu amandmanski proces i budu usvojeni u oba doma Parlamenta Federacije BiH.
Žuljević je tokom rasprave rekao da je BiH trenutno u jako lošoj energetskj poziciji i da rizikuje da od velikog izvoznika električne energije postane veliki uvoznik.
Prvi vjetropark u BiH iznad Mostara
1/18Prve vjetroturbine, iz pravca Mostara, vidljive su već na lokalitetu Vučja glavica, nedugo nakon brda Fortica iznad samog grada
Na platou Podveležja, oko deset kilometara istočno iznad Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), posljednjih dana “nikao” je prvi vjetropark, sa 15 vjetroagregata, koji se prostiru na nekoliko kilometara površine. Riječ je o brdskom području, smještenom između samog grada i obronaka planine Velež, poznatom po jakim vjetrovima zimi.
Svaki od 15 vjetroagregata ima pojedinačnu snagu od 3,2 MW. Radi se o projektu kojim upravlja Elektroprivreda BiH iz Sarajeva.
Iz Elektroprivrede BiH je saopšteno i kako se radi o godišnjoj proizvodnji električne energije od 120 GWh. Za izgradnju je kredit odobrila Njemačka razvojna banka (KfW) u iznosu od 65 miliona eura.
2/18Vjetroturbine u sklopu Vjetroparka Podveležje iznad Mostara
Na platou Podveležja, oko deset kilometara istočno iznad Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), posljednjih dana “nikao” je prvi vjetropark, sa 15 vjetroagregata, koji se prostiru na nekoliko kilometara površine. Riječ je o brdskom području, smještenom između samog grada i obronaka planine Velež, poznatom po jakim vjetrovima zimi.
Svaki od 15 vjetroagregata ima pojedinačnu snagu od 3,2 MW. Radi se o projektu kojim upravlja Elektroprivreda BiH iz Sarajeva.
Iz Elektroprivrede BiH je saopšteno i kako se radi o godišnjoj proizvodnji električne energije od 120 GWh. Za izgradnju je kredit odobrila Njemačka razvojna banka (KfW) u iznosu od 65 miliona eura.
3/18Vjetroturbine se nalaze u neposrednoj blizini lokalnog puta koji iz Mostara vodi ka podveleškom platou i tamošnjim selima
Na platou Podveležja, oko deset kilometara istočno iznad Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), posljednjih dana “nikao” je prvi vjetropark, sa 15 vjetroagregata, koji se prostiru na nekoliko kilometara površine. Riječ je o brdskom području, smještenom između samog grada i obronaka planine Velež, poznatom po jakim vjetrovima zimi.
Svaki od 15 vjetroagregata ima pojedinačnu snagu od 3,2 MW. Radi se o projektu kojim upravlja Elektroprivreda BiH iz Sarajeva.
Iz Elektroprivrede BiH je saopšteno i kako se radi o godišnjoj proizvodnji električne energije od 120 GWh. Za izgradnju je kredit odobrila Njemačka razvojna banka (KfW) u iznosu od 65 miliona eura.
4/18Vjetroturbine u sklopu Vjetroparka Podveležje iznad Mostara
Na platou Podveležja, oko deset kilometara istočno iznad Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), posljednjih dana “nikao” je prvi vjetropark, sa 15 vjetroagregata, koji se prostiru na nekoliko kilometara površine. Riječ je o brdskom području, smještenom između samog grada i obronaka planine Velež, poznatom po jakim vjetrovima zimi.
Svaki od 15 vjetroagregata ima pojedinačnu snagu od 3,2 MW. Radi se o projektu kojim upravlja Elektroprivreda BiH iz Sarajeva.
Iz Elektroprivrede BiH je saopšteno i kako se radi o godišnjoj proizvodnji električne energije od 120 GWh. Za izgradnju je kredit odobrila Njemačka razvojna banka (KfW) u iznosu od 65 miliona eura.
5/18Vjetroturbine Vjetroparka Podveležje iznad Mostara na lokalitetu Svetigora, u pozadini se vide obronci planine Velež
Na platou Podveležja, oko deset kilometara istočno iznad Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), posljednjih dana “nikao” je prvi vjetropark, sa 15 vjetroagregata, koji se prostiru na nekoliko kilometara površine. Riječ je o brdskom području, smještenom između samog grada i obronaka planine Velež, poznatom po jakim vjetrovima zimi.
Svaki od 15 vjetroagregata ima pojedinačnu snagu od 3,2 MW. Radi se o projektu kojim upravlja Elektroprivreda BiH iz Sarajeva.
Iz Elektroprivrede BiH je saopšteno i kako se radi o godišnjoj proizvodnji električne energije od 120 GWh. Za izgradnju je kredit odobrila Njemačka razvojna banka (KfW) u iznosu od 65 miliona eura.
6/18Pogled u pravcu grada, na 5 od 15 vjetroturbina
Na platou Podveležja, oko deset kilometara istočno iznad Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), posljednjih dana “nikao” je prvi vjetropark, sa 15 vjetroagregata, koji se prostiru na nekoliko kilometara površine. Riječ je o brdskom području, smještenom između samog grada i obronaka planine Velež, poznatom po jakim vjetrovima zimi.
Svaki od 15 vjetroagregata ima pojedinačnu snagu od 3,2 MW. Radi se o projektu kojim upravlja Elektroprivreda BiH iz Sarajeva.
Iz Elektroprivrede BiH je saopšteno i kako se radi o godišnjoj proizvodnji električne energije od 120 GWh. Za izgradnju je kredit odobrila Njemačka razvojna banka (KfW) u iznosu od 65 miliona eura.
7/18Vjetropark Podveležje izgrađen je na brdskom području, smještenom između samog grada i obronaka planine Velež, na fotografiji se planina ne vidi od oblaka
Na platou Podveležja, oko deset kilometara istočno iznad Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), posljednjih dana “nikao” je prvi vjetropark, sa 15 vjetroagregata, koji se prostiru na nekoliko kilometara površine. Riječ je o brdskom području, smještenom između samog grada i obronaka planine Velež, poznatom po jakim vjetrovima zimi.
Svaki od 15 vjetroagregata ima pojedinačnu snagu od 3,2 MW. Radi se o projektu kojim upravlja Elektroprivreda BiH iz Sarajeva.
Iz Elektroprivrede BiH je saopšteno i kako se radi o godišnjoj proizvodnji električne energije od 120 GWh. Za izgradnju je kredit odobrila Njemačka razvojna banka (KfW) u iznosu od 65 miliona eura.
8/18Fotografija uslikana sa lokalnog puta Mostar-Podveležje, vjetroturbine su u neposrednoj blizini ceste
Na platou Podveležja, oko deset kilometara istočno iznad Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), posljednjih dana “nikao” je prvi vjetropark, sa 15 vjetroagregata, koji se prostiru na nekoliko kilometara površine. Riječ je o brdskom području, smještenom između samog grada i obronaka planine Velež, poznatom po jakim vjetrovima zimi.
Svaki od 15 vjetroagregata ima pojedinačnu snagu od 3,2 MW. Radi se o projektu kojim upravlja Elektroprivreda BiH iz Sarajeva.
Iz Elektroprivrede BiH je saopšteno i kako se radi o godišnjoj proizvodnji električne energije od 120 GWh. Za izgradnju je kredit odobrila Njemačka razvojna banka (KfW) u iznosu od 65 miliona eura.
9/18Vjetroturbine Vjetroparka na platou Podveležja, februar 2021.
Na platou Podveležja, oko deset kilometara istočno iznad Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), posljednjih dana “nikao” je prvi vjetropark, sa 15 vjetroagregata, koji se prostiru na nekoliko kilometara površine. Riječ je o brdskom području, smještenom između samog grada i obronaka planine Velež, poznatom po jakim vjetrovima zimi.
Svaki od 15 vjetroagregata ima pojedinačnu snagu od 3,2 MW. Radi se o projektu kojim upravlja Elektroprivreda BiH iz Sarajeva.
Iz Elektroprivrede BiH je saopšteno i kako se radi o godišnjoj proizvodnji električne energije od 120 GWh. Za izgradnju je kredit odobrila Njemačka razvojna banka (KfW) u iznosu od 65 miliona eura.
10/18Iz Elektroprivrede BiH su ranije kazali kako je oprema za Vjetroelektranu Podveležje veoma teška i izvan standardnih gabarita. Samo jedna lopatica vjetroagregata je duga preko 50 metara i teška više od 11 tona.
Na platou Podveležja, oko deset kilometara istočno iznad Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), posljednjih dana “nikao” je prvi vjetropark, sa 15 vjetroagregata, koji se prostiru na nekoliko kilometara površine. Riječ je o brdskom području, smještenom između samog grada i obronaka planine Velež, poznatom po jakim vjetrovima zimi.
Svaki od 15 vjetroagregata ima pojedinačnu snagu od 3,2 MW. Radi se o projektu kojim upravlja Elektroprivreda BiH iz Sarajeva.
Iz Elektroprivrede BiH je saopšteno i kako se radi o godišnjoj proizvodnji električne energije od 120 GWh. Za izgradnju je kredit odobrila Njemačka razvojna banka (KfW) u iznosu od 65 miliona eura.
11/18Dio vjetroparka Podveležje u pravcu sela Šipovac
Na platou Podveležja, oko deset kilometara istočno iznad Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), posljednjih dana “nikao” je prvi vjetropark, sa 15 vjetroagregata, koji se prostiru na nekoliko kilometara površine. Riječ je o brdskom području, smještenom između samog grada i obronaka planine Velež, poznatom po jakim vjetrovima zimi.
Svaki od 15 vjetroagregata ima pojedinačnu snagu od 3,2 MW. Radi se o projektu kojim upravlja Elektroprivreda BiH iz Sarajeva.
Iz Elektroprivrede BiH je saopšteno i kako se radi o godišnjoj proizvodnji električne energije od 120 GWh. Za izgradnju je kredit odobrila Njemačka razvojna banka (KfW) u iznosu od 65 miliona eura.
12/18Vjetroturbine u sklopu Vjetroparka Podveležje iznad Mostara
Na platou Podveležja, oko deset kilometara istočno iznad Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), posljednjih dana “nikao” je prvi vjetropark, sa 15 vjetroagregata, koji se prostiru na nekoliko kilometara površine. Riječ je o brdskom području, smještenom između samog grada i obronaka planine Velež, poznatom po jakim vjetrovima zimi.
Svaki od 15 vjetroagregata ima pojedinačnu snagu od 3,2 MW. Radi se o projektu kojim upravlja Elektroprivreda BiH iz Sarajeva.
Iz Elektroprivrede BiH je saopšteno i kako se radi o godišnjoj proizvodnji električne energije od 120 GWh. Za izgradnju je kredit odobrila Njemačka razvojna banka (KfW) u iznosu od 65 miliona eura.
13/18Svaki od 15 vjetroagregata ima pojedinačnu snagu od 3,2 MW, što ukupni kapacitet Vjetroelektrane Podveležje čini oko 48 MW.
Na platou Podveležja, oko deset kilometara istočno iznad Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), posljednjih dana “nikao” je prvi vjetropark, sa 15 vjetroagregata, koji se prostiru na nekoliko kilometara površine. Riječ je o brdskom području, smještenom između samog grada i obronaka planine Velež, poznatom po jakim vjetrovima zimi.
Svaki od 15 vjetroagregata ima pojedinačnu snagu od 3,2 MW. Radi se o projektu kojim upravlja Elektroprivreda BiH iz Sarajeva.
Iz Elektroprivrede BiH je saopšteno i kako se radi o godišnjoj proizvodnji električne energije od 120 GWh. Za izgradnju je kredit odobrila Njemačka razvojna banka (KfW) u iznosu od 65 miliona eura.
14/18U okolini Vjetroparka Podveležje nalazi se šest naselja podveleškog platoa
Na platou Podveležja, oko deset kilometara istočno iznad Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), posljednjih dana “nikao” je prvi vjetropark, sa 15 vjetroagregata, koji se prostiru na nekoliko kilometara površine. Riječ je o brdskom području, smještenom između samog grada i obronaka planine Velež, poznatom po jakim vjetrovima zimi.
Svaki od 15 vjetroagregata ima pojedinačnu snagu od 3,2 MW. Radi se o projektu kojim upravlja Elektroprivreda BiH iz Sarajeva.
Iz Elektroprivrede BiH je saopšteno i kako se radi o godišnjoj proizvodnji električne energije od 120 GWh. Za izgradnju je kredit odobrila Njemačka razvojna banka (KfW) u iznosu od 65 miliona eura.
15/18U okolini Vjetroparka Podveležje nalazi se šest naselja podveleškog platoa
Na platou Podveležja, oko deset kilometara istočno iznad Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), posljednjih dana “nikao” je prvi vjetropark, sa 15 vjetroagregata, koji se prostiru na nekoliko kilometara površine. Riječ je o brdskom području, smještenom između samog grada i obronaka planine Velež, poznatom po jakim vjetrovima zimi.
Svaki od 15 vjetroagregata ima pojedinačnu snagu od 3,2 MW. Radi se o projektu kojim upravlja Elektroprivreda BiH iz Sarajeva.
Iz Elektroprivrede BiH je saopšteno i kako se radi o godišnjoj proizvodnji električne energije od 120 GWh. Za izgradnju je kredit odobrila Njemačka razvojna banka (KfW) u iznosu od 65 miliona eura.
16/18Projekat Vjetroelektrane Podveležje kod Mostara ukupno je “težak“ oko 83 miliona i 200 hiljada eura
Na platou Podveležja, oko deset kilometara istočno iznad Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), posljednjih dana “nikao” je prvi vjetropark, sa 15 vjetroagregata, koji se prostiru na nekoliko kilometara površine. Riječ je o brdskom području, smještenom između samog grada i obronaka planine Velež, poznatom po jakim vjetrovima zimi.
Svaki od 15 vjetroagregata ima pojedinačnu snagu od 3,2 MW. Radi se o projektu kojim upravlja Elektroprivreda BiH iz Sarajeva.
Iz Elektroprivrede BiH je saopšteno i kako se radi o godišnjoj proizvodnji električne energije od 120 GWh. Za izgradnju je kredit odobrila Njemačka razvojna banka (KfW) u iznosu od 65 miliona eura.
17/18Vjetroagregati Vjetroelektrane Podveležje, pogotovo po lijepom vremenu, vidljivi su i iz centra Mostara
Na platou Podveležja, oko deset kilometara istočno iznad Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), posljednjih dana “nikao” je prvi vjetropark, sa 15 vjetroagregata, koji se prostiru na nekoliko kilometara površine. Riječ je o brdskom području, smještenom između samog grada i obronaka planine Velež, poznatom po jakim vjetrovima zimi.
Svaki od 15 vjetroagregata ima pojedinačnu snagu od 3,2 MW. Radi se o projektu kojim upravlja Elektroprivreda BiH iz Sarajeva.
Iz Elektroprivrede BiH je saopšteno i kako se radi o godišnjoj proizvodnji električne energije od 120 GWh. Za izgradnju je kredit odobrila Njemačka razvojna banka (KfW) u iznosu od 65 miliona eura.
18/18Vjetroagregati Vjetroelektrane Podveležje, pogotovo po lijepom vremenu, vidljivi su i iz centra Mostara
Na platou Podveležja, oko deset kilometara istočno iznad Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), posljednjih dana “nikao” je prvi vjetropark, sa 15 vjetroagregata, koji se prostiru na nekoliko kilometara površine. Riječ je o brdskom području, smještenom između samog grada i obronaka planine Velež, poznatom po jakim vjetrovima zimi.
Svaki od 15 vjetroagregata ima pojedinačnu snagu od 3,2 MW. Radi se o projektu kojim upravlja Elektroprivreda BiH iz Sarajeva.
Iz Elektroprivrede BiH je saopšteno i kako se radi o godišnjoj proizvodnji električne energije od 120 GWh. Za izgradnju je kredit odobrila Njemačka razvojna banka (KfW) u iznosu od 65 miliona eura.
Prethodni slajd
Naredni slajd
Kritikovao je Ministra energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Nermina Džindića, jer je nacrte ovih ključnih zakona u parlamentarnu proceduru uputio tek sada, na kraju svog drugog mandata.
"Bez usvajanja ovih zakona ne može biti definisan energetski klimaktološki plan za 2030. Tek tim planom možemo definisti i ciljeve energetskog razvoja, a tek tada možemo planirati koliko će realizacija tih ciljeva koštati", rekao je Žuljević.
Dodao je da će naredna zima biti veliki izazov i mnogo razvijenijim zemljama, te da se ovim zakonima planira prvi put zakonski regulisati i proces skladištenje električne energije. Uvođenje građana i privrednika kao proizvođača će potpuno demokratizirati proizvodnja i prodaja električne energije u FBiH, zaključio je.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić je 27. jula ocijenio da će usvajanje tri spomenuta energetska zakona građanima omogućiti i niže cijene energije te približavanje standardima Evropske unije (EU).
"Na donošenje sva tri ova zakona obavezali smo se potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU, Ugovora o uspostavi Energetske zajednice i Sofijske deklaracije", poručio je Džindić.
Džindić je dodao da usvajanjem ovih zakona BiH ispunjava zadaću da se postepeno integriše u evropsko energetsko tržišto i kreiramo stabilan regulatorni okvir koji obezbjeđuje pouzdano snabdijevanje energijom i može privući investicije.
Podržali smo Zelenu agendu za Zapadni Balkan i stoga ovim ispunjavamo i zajednički rad sa EU na cilju da do 2050. godine Evropa bude klimatski-neutralan kontinent.
Chiara Matinelli, direktorica europske Mreže za klimatsku akciju (CAN-E) je 13. jula u intervjuu za Radio Slobodna Evropa rekla da je ulaganje u obvnovljive izvore put ka energetskoj sigurnosti i neovisnosti i Evrope i Zapadnog Balkana.
BiH trenutno proizvodi tek oko 2,5 posto električne energije koristeći potencijal sunca i vjetra. Zemlje poput Španije i Portugala, sa druge strane, proizvode više od trećine električne energije iz ovih izvora.
