Topljenje leda na Arktiku snažnije je nego ikad od početka mjerenja 1973., a led se ne može više obnoviti, što znači da bi se Europa zbog topljenja leda mogla suočiti s ekstremno hladnim zimama, objavili su članovi stručne mreže KlimaCampus u srijedu u Hamburgu.
Topljenje leda može se objasniti samo klimatskim promjenama što su ih prouzročili ljudi, izjavio je član stručne mreže Ruediger Gerdes s Instituta za istraživanje polova i mora Alfred Wegener.
Sredinom rujna ledom je bilo prekriveno samo 3,37 milijuna četvornih kilometara površine na Sjevernom polu, a ta je površina između 1979. i 2000. iznosila u prosjeku 7,5 milijuna četvornih kilometara. To znači da se proteklih godina otopilo više od pola ledene površine.
Prema nekim procjenama, količina leda na Arktiku čak je najmanja u proteklih 1500 godina.
Prema najnovijim simulacijama klimatskih prilika, do sredine stoljeća Arktik bi ljeti mogao biti potpuno bez leda.
Klimatolozi upozoravaju da bi nestanak leda mogao ubrzati razmjenu topline između oceana i atmosfere te stvoriti razorne vjetrove, što bi moglo dovesti do krajnje hladnih i snježnih zima u Europi.
Topljenje leda može se objasniti samo klimatskim promjenama što su ih prouzročili ljudi, izjavio je član stručne mreže Ruediger Gerdes s Instituta za istraživanje polova i mora Alfred Wegener.
Sredinom rujna ledom je bilo prekriveno samo 3,37 milijuna četvornih kilometara površine na Sjevernom polu, a ta je površina između 1979. i 2000. iznosila u prosjeku 7,5 milijuna četvornih kilometara. To znači da se proteklih godina otopilo više od pola ledene površine.
Prema nekim procjenama, količina leda na Arktiku čak je najmanja u proteklih 1500 godina.
Prema najnovijim simulacijama klimatskih prilika, do sredine stoljeća Arktik bi ljeti mogao biti potpuno bez leda.
Klimatolozi upozoravaju da bi nestanak leda mogao ubrzati razmjenu topline između oceana i atmosfere te stvoriti razorne vjetrove, što bi moglo dovesti do krajnje hladnih i snježnih zima u Europi.