Dostupni linkovi

Dubina pada crnogorske ekonomije vidjeće se nakon turističke sezone


Velika plaža u Ulcinju, fotoarhiv

Efekte pada crnogorske ekonomije građani će najbolnije osjetiti kroz manju ličnu potrošnju, niže zarade, manje prihode i kroz veću nazaposlenost, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) ekonomski analitičar Zarija Pejović.

On kaže da novi finansijski planovi crnogorske Vlade govore da postoji ozbiljan pad prihoda u javnim finansijama, koje su izazvane padom na turističkom tržištu.

Iz Vlade je u četvrtak (4. juna) saopšteno da će Crna Gora morati da se zaduži oko 500 miliona eura, umjesto planiranih 100, zbog ekonomskih posljedica korona virusa na domaću ekonomiju. Vlada očekuje pad BDP-a od 6.8 odsto, rast javnog duga do iznosa od 3,79 milijardi eura ili 82,5 odsto BDP-a.

Nedostajuća sredstava u budžetu iznose 877,5 miliona eura, kazao je ministar finansija Darko Radunović nakon što je Vlada na prijedlog Ministarstva finansija utvrdila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu za 2020.

"Planirani nivo deficita budžeta za 2020. godinu iznosi 335,89 miliona i u odnosu na prvobitno planirani veći je za 285,93 miliona eura", rekao je Radunović ukazujući na značaj predstojeće turističke sezona.

Pad na godišnjem nivou od četrdeset odsto

"Poseban akcenat je na turizmu, koji čini više od 22, odsto BDP-a u 2019. godini, i koji će pokazati najveću ranjivost u trenutnim ekonomskim uslovima. Procjenjuje se ostvarenje od oko 650 miliona prihoda od turizma u 2020, što je oko 450 miliona manje u poređenju sa prihodima ostvarenim prethodne godine, te govorimo o realnom padu od 40 odsto na godišnjem nivou", precizirao je Radunović.

Pejović smatra da bi procijenjeni pad prihoda od turizma mogao biti veći.

"Iz razgovora sa nekim hotelijerima na početku krize dobio sam njihove procjene od 60 odsto pada ove godine u odnosu na prošlu. Ostaje nam da se nadamo da ćemo jul i avgust uspjeti da bolje turistički valorizujemo i da će se možda sezona produžiti prema septembru i oktobru. Ukoliko i pola ostvarimo u odnosu na prošlu godinu biće dobro", smatra Pejović.

Mnogo ovisi i o spoljnim faktorima

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić smatra i da je 40 odsto ozbiljan pad.

"Turizam otvaranjem granica počinje da se aktivira. U svakom slučaju život ima jednu dimenziju koju ne možete da stavite u modele tako da je pitanje šta će se desiti, pa nas tako može iznenaditi i taj pad turizma da bude manji od 40 odsto".

On podsjeća da je ekonomski "šok", prouzrokovan virusom korona, ozbiljan udar na svjetsku ekonomiju a pogotovo na zemlje koje imaju malu ekonomiju, poput Crne Gore. Kostić objašnjava da je najveći problem sa ovom krizom što se ništa ne zna i što ne možete ni na šta da se oslonite.

"Mjere koje preduzima crnogorska Vlada nijesu samo do nje, već zavise i od odluka i mjera koje sprovode vlasti okolnih zemalja, kako u regionu, tako i onih u Evropi i svijetu", pojašnjava Kostić i dodaje da je neminovan pad životnog standarda.

"U svakom smislu. Biće manje trošenja, i to ne samo ličnog već i opšteg", dodaje Kostić.

Tek prvi rebalans?

Govoreći o rebalansu budžeta poslanik Aleksandar Damjanović iskazuje rezervu prema Vladinim ekonomskim projekcijama mogućeg pada BDP ali i za prognoze o padu turističke potrošnje.

On smatra da će turistički promet najpouzdanije pokazati dubinu ekonomske krize.

"To naravno zavisi i od mogućeg drugog talasa pandemije, zavisi i od odnosa u drugim državama koje su prije svega naš glavni turistički partner. I ono što znam jeste da se moramo osloniti na region. I to znači ako se oslanjamo na region da moramo da imamo perfektno dobre veze prije svega sa državama koje nas okružuju, iz kojih bi mogla doći ta turistička potrošnja. Tu prije svega mislim na Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. I očekujem da Vlada bude svjesna toga i da napravi najbolje moguće aranžmane, a ne da se dižu tenzije jer Crna Gora nema kome da se okrene u tekućoj turističkoj sezoni", objasnio je Damjanović.

Kako bi obezbijedila nedostajuća sredstva u tekućem budžetu Vlada Crne Gore već pregovora sa partnerskim i finansijskim institucijama.

"Očekujemo da ćemo obezbijediti cirka 500 miliona eura koji će se koristiti za pokrivanje nedostajućih sredstava u tekućoj godini i jednim dijelom akumuliranja fiskalne rezerve za potrebe finansiranja obaveza u 2021. godini", objasnio je ministar Radunović.

Poslanik Aleksandar Damjanović smatra da se iz onoga što je Vlada saopštila može nagovijestiti, da je ovo prvi rebalans budžeta.

"A da ćemo svakako nakon turističkog bilansa na jesen morati da razgovaramo o eventualno novom rebalansu jer ćemo tada imati mnogo pouzdanije pokazatelje u kom pravcu ide i kolika je dubina pada crnogorske ekonomije", zaključio je Damjanović.

Javne finansije i mogućnost amortizovanja udara

O tome kuda ide crnogorska ekonomija, Aleksandar Damjanović kaže kako je ono što će na kraju biti "svakako jeste pad BDP a rast učešća javnog duga u bruto domaćem proizvodu".

"On je i do sada bio dosta velik, najveći u regionu. To će biti veliki problem za Crnu Goru za naredne godine u smislu i kreditnog rejtinga i svega onoga što treba obezbjeđivati kako bi se privreda pogurala naprijed. Čuli smo i neke optimističke prognoze za narednu godinu, vidjećemo", navodi Damjanović.

Države testiraju i ograničavaju broj turista da spasu letnju sezonu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:58 0:00

Da Crna Gora neće biti usamljena kad su u pitanju problemi sa javnim finansijama navodi i Zarija Pejović, podsjećajući da Crna Gora već ima visok javni dug zbog čega će biti neophodna podrška Svjetske banke (SB), Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Evropske unije (EU).

"Veliki broj zemalja u razvoju će imati problema u javnim finansijama zbog čega će biti potrebno da međunarodni kreditori imaju razumijevanja prema njima. Zbog dosadašnjeg javnog duga međunarodni kreditori možda ne odobre Crnoj Gori novac, ili odobre ali pod većim kamatnim stopama. Nadajmo se da će EU naći neki paket podrške za zemlje regiona", kaže Pejović.

Iako je svjetan da su trenutni podaci zabrinjavajući, ekonomski analitičar Vasilije Kostić očekuje da će Crna Gora uspjeti da "amortizuje" ovaj udarac.

"Crnogorska ekonomija je tokom prethodne tri godine bila uspostavila vrlo dobre trendove i uspjela da konsoliduje javne finansije, postavljajući ih na zdravije i održivije osnove ali desilo se to što se desilo. Rebalans uvijek pokazuje jednu novu realnost pa i ovaj govori o dubini ekonomske krize koja nas je zadesila", navodi Kostić za RSE.

MMF u ovoj godini objavio je da bi crnogorska ekonomija mogla da oslabi devet odsto. Evropska banke za obnovu i razvoj saopštila je da će crnogorski BDP da padne osam odsto u ovoj godini, zbog predviđenog uticaja pandemije COVID-19 na turistički sezonu. Dok je Svjetska banka prognozirala da će crnogorska ekonomija pasti minus 5,6 odsto, a ako izgubi polovinu prihoda od turizma pad će biti minus devet odsto.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG