Dostupni linkovi

Zašto rastu cijene?


Prema izvještaju Svjetske banke iz aprila 2021. ukupni gubitak radnih mjesta na Zapadnom Balkanu do kraja 2020. bio je gotovo 70.000. (foto: Pijaca u Skoplju)

Recesija, inflacija, ekonomska depresija su termini kojima se od početka pandemije COVID-19 opisivalo stanje i nagovještavale prognoze ekonomskih analitičara u odnosu na to kako je kriza izazvana korona virusom uticala na ekonomske tokove u svijetu. Zašto?

Korona kriza nije počela kao finansijska već zdravstvena, ali globalne posljedice ostavile su nacionalne ekonomije i poslovanje sa troškovima i minusima dok su se vlade borile sa mjerama zatvaranja i restrikcijama kako bi se spriječilo širenje virusa, s jedne strane, a sa druge, dodatno štampale novac i davale stimulanse građanima i kompanijama.

Programi masovne vakcinacije vratili su tračak nade. Međutim, novi, zarazniji sojevi virusa pomutili su sliku o tome kako će ekonomski oporavak zaista izgledati.

Recesija i inflacija na Zapadnom Balkanu

Države Zapadnog Balkana, prema prognozama Svjetske Banke treba da izađu iz recesije do kraja 2021., ali pitanje porasta troškova života, rast cijena, odnosno inflacije tek predstoji.

Kako za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže ekonomski novinar iz Beograda Miša Brkić na troškove života i ekonomiju nije uticala pandemija već oni koji su upravljali pandemijskom krizom. Navodeći primjer da je vlada Srbije podijelila po sto eura svim punoljetnim građanima na početku 2020.

"Na inflaciju utiču oni koju su nas u vreme pandemije zasipali novcem, tvrdeći da ga ima u neograničenim količinama u državnom budžetu. Pošto u ekonomiji nema besplatnog ručka sad je taj račun počeo da stiže na naplatu. Dakle, inflacija je proizvod onoga što su vlasti radile u vreme pandemije. Tada su sipale neograničene svote novca građanima, preduzetnicima, radnicima tvrdeći kako to država širokogrudo deli spašavajući narod. E, sad će narod morati da plati taj ceh kroz inflaciju, odnosno, moraće sve što je dobio od države da vrati."

Prema izvještaju Svjetske banke iz aprila 2021. ukupni gubitak radnih mjesta na Zapadnom Balkanu do kraja 2020. bio je gotovo 70.000. Uprkos tome, prognoza Svjetske banke je da će Zapadni Balkan izaći iz recesije do kraja 2021. sa privrednim rastom od 4,4 odsto.

"Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju očekuje povratak privrednog rasta u 2021. godini, nakon najtežeg zabilježenog ekonomskog pada koji je pogodio region tokom 2020. godine", navodi se u izvještaju Svjetske banke.

U narednim godinama, 2022. i 2023., očekuje se usporavanje rasta na 3,7 odsto dok posljedice pandemije nastavljaju da sputavaju investicije i zaposlenost u regionu.

"Inflacija nikada ne dolazi odmah nego je potreban jedan određen vremenski period da prođe, barem šest do devet mjeseci i sada se to već polako osjeti", kaže za RSE Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar iz Sarajeva.

"Inflacija je sasvim očekivani proces do kojeg može doći nakon prvog vala ekonomske krize. Razlog su veliki paketi pomoći koje su iskoristile razvijene zemlje, prije svega zbog štampanja novca - velike količine štampanja novca - koji je podijeljen građanima. Imali smo tokom pandemije jednu vrlo čudnu situaciju – da građani dalje žele da putuju, da aviokompanije žele da prevoze putnike, međutim, to je bilo zabranjeno. Sad ako vi date novac ljudima, podijelite im i kažete nemojte raditi, sjedite kod kuće, evo vam novac da preživite a oni ustvari ništa ne rade, nužno je da mora u jednom određenom procentu doći do porasta inflacije i to je bilo sasvim očekivano", pojasnio je Hadžić.

‘Platiš isto, dobiješ manje’

Kako se ogleda inflacija kroz porast cijena i šta znači termin "puzajući rast cijena" pojasnio je za RSE ekonomista iz Beograda Mijat Lakićević:

"To je kad cene rastu često ali pomalo. Dakle, nema drastičnih povećanja, da se nešto poveća za 20 ili 30 odsto jednom u godinu dana ili šest meseci nego, da kažemo, svaki dan raste pomalo ili svakih nekoliko dana nešto poskupi. Tako da onda umesto skokovitog rasta imamo postepeni, puzajući, niski rast, ali neprekidan."

Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar govoreći za RSE dodaje još jedno pojašnjenje u odnosu na 'puzajući rast cijena' tj. da "građani plate isto a dobiju manje".

"Drugi način je da imate isti nivo cijena određenog proizvoda, ali se smanjuje gramaža. Tako da imate hljeb koji košta identično, ali njegova gramaža je manja. Na taj način se ustvari pokušava perceptivno djelovati na potrošače da oni imaju iluziju da je zadržana ista cijena a ustvari kupuju manju količinu nekog proizvoda. Rast cijena tako polako utiče na standard građana, jer oni manje dobijaju za novac koji su platili", kaže Hadžić.

Od deflacije do inflacije

Zašto je došlo do porasta potrošačkih cijena pojašnjava Brkić:

"Dva su izvora zašto cene počinju da rastu. Poskupljenja sirovina i poskupljenja troškova države u troškovima proizvodnje su razlog zašto osnovne cene sirovina i repromaterijala rastu a onda se one prelivaju i na rast cena finalnih proizvoda".

O daljim razlozima za inflaciju Hadžić ukazuje na prekinute lance snabdijevanja, ali kasnije i nešto većem štampanju novca koji se desio uglavnom u razvijenim zemljama Evropske unije i SAD.

"Taj novac nije iskorišten u smislu da se pokrenu neki novi proizvodni procesi i da se proizvedu neka nova dobra i kada imate neku postojeću količinu različitih dobara onda sa većom količinom novca nužno je da mora doći do inflacije", kaže Hadžić.

Ako se posmatra zvanična statistika, kako na primjeru Bosne i Hercegovine (BiH) pojašnjava Hadžić koji kaže da je su i regionalni pokazatelji vrlo slični, nije registrovan opšti rast cijena. Čak je tokom 2020. godine zvanična statistika pokazala da je došlo do deflacije, znači do opšteg pada cijena.

"Međutim, u usporedbi BiH i drugih razvijenih zemalja struktura hrane u dohotku je vrlo visoka zbog generalno visokih troškova života i malih iznosa plata. Dok, za razliku od razvijenih zemalja, građani tih zemalja mogu više amortizovati porast troškova života, jer oni puno manje novca, od svog cjelokupnog dohotka, izdvajaju za troškove prehrane. Zbog toga se kod nas, na ovom cijelom području, daleko drastičnije osjeti bilo kakvo povećanje cijena životnih namirnica", kaže Hadžić.

Gledano pojedinačno potrošačke cijene u 2021. bilježe porast u svim državama Zapadnog Balkana:

Srbija

Prema posljednjim junskim podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, potrošačke cijene u junu 2021. godine, u odnosu na isti mjesec 2020. godine, porasle su 3,3 posto. U prvih šest meseci 2021. godine, potrošačke cene su zabilježile rast od 3,5 posto.

U ovom periodu, najviše su povećane cene transporta za 7,3 posto; hrane i bezalkoholnih pića za 4,9 posto; stanovanja i komunalija (stan, voda, električna energija, gas i druga goriva za 4,2 posto; alkoholnih pića i duhana za 3,0 posto, kao i restorana i hotela za 1,7 posto, dok su cijene odjeće i obuće zabilježile prosječan pad od 0,2 posto.

Hrvatska

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, cijene dobara i usluga za ličnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u maju 2021. u odnosu na maj 2020. godine u prosjeku su više za 2,1 posto. U isto vrijeme, plate su porasle za 6,42 posto.

Alkoholna pića i duhan poskupili su za 5,9 posto, troškovi stanovanja i energenata za 1,6 posto, namještaj i kućanski aparati za 0,2 posto, troškovi zdravstvene njege 1,2 posto, prijevoz 11,4 posto, komunikacije 1,1 posto, rekreacija i kultura za 1,9 posto, obrazovanje za 0,8 posto i troškovi za restorane i hotele 2,3 posto.

'Ostali' troškovi – osobna njega, nakit, troškovi osiguranja i slično - nisu mijenjali cijene.

Hrana i bezalkoholna pića pojeftinila su za 0,7 posto, a odjeća i obuća za 1,4 posto.

Kosovo

Na Kosovu godišnja stopa inflacije mjerena u junu 2021. godine u poređenju sa junom 2020. godine bila je 2.4 posto, prema podacima Agencija za Statistiku Kosova (ASK). Što se objašnjava poskupljenjem između ostalog: hljeba i žitarica za 1.8 posto; ulje i masti 27.6 posto; duvan 4.3 posto; plin 5.7 posto; čvrsta goriva, ogrevno drvo, pelet itd. 1.5 posto; goriva i maziva za opremu ličnog prevoza 24.0 posto, telefonske i faks usluge 20,3 posto; organizovani turistički odmori 3,7 posto; lična njega 1,5 posto; finansijske usluge 4.2 posto.

Bosna i Hercegovina

Agencija za statistiku BiH iznosi podatak da je u periodu od januara do maja 2021. godine zabilježen prosječan rast cijena od 1,4 posto.

Nivo cijena u maju 2021.godine u odnosu na isti mjesec 2020. godine viši je za 1,7 posto. Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 1,5 posto; alkoholna pića i duhan za 1,9 posto; stanovanje i režijski izdaci za 1,2 posto; zdravstvo za 0,6 posto; prevoz za 10,2 posto; obrazovanje za 0,2 posto, te restorani i hoteli za 0,5 posto.

Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljcima odjeća i obuća za 8,3 posto; namještaj, aparati za domaćinstvo i redovno održavanje kuće za 0,3 posto te komunikacije za 0,2 posto.

Sjeverna Makedonija

Podaci Državnog zavoda za statistiku Sjeverne Makedonije govore da su u prvih šest mjeseci 2021. godine, u odnosu na isti period 2020., troškovi života povećani za 2,4 posto.

Najviše su povećane cijene restorana i hotela 5,6 posto; alkoholna pića, duhan 5,3 posto; stanovanje i komunalije (stan, voda, električna energija, gas i druga goriva) za 4,4 posto; transport 3,4 posto; zdravstvena zaštita 2,8 posto; rekreacija i kultura – 2,2 posto i hrana i bezalkoholna pića 1,7 posto.

Crna Gora

Prema zvaničnim podacima Uprave za statistiku MONSTAT u maju ove, u odnosu na maj prošle godine, zabilježen je rast cijena u grupama prevoz 10,2 odsto, hrana i bezalkoholna pića 2,8 odsto. A najveći uticaj na godišnju stopu inflacije imali su rast cijena ulja i masti 37,6 odsto, te goriva i maziva za motorna vozila 23,6 odsto.

Kako zaustaviti inflaciju i šta se može očekivati?

"Ozbiljne države će pokušavati da inflaciju i poskupljenja drže pod kontrolom. Neozbiljne države će to pustiti da malo više eksplodira. Na kraju, račun uvek plate građani", navodi Brkić

Dodaje da su se ‘ozbiljne’ države, članice EU i Sjedinjene Države, ‘uspaničile zbog rasta cena’, te da je u međuvremenu počela da raste i cijena novca što znači da kamate na kredite nisu više tako povoljne kao što su do sada bile i inflacija polako gura naprijed.

"U pitanju je ekonomska kategorija protiv koje je teško boriti se. Može da se drži pod kontrolom, ne bi trebalo dozvoliti da eksplodira, da preraste u hiperinflaciju kao što se to kod nas nekad događalo. Ali države moraju da budu manje halapljive - odnosno, da od građana i poreskih obveznika uzimaju više novca i da ga razbacuju kao da je taj novac došao sa druge planete. Države moraju da počnu da se domaćinskije ponašaju nego do sada", kaže Brkić.

"Ono što se može očekivati u nekom narednom periodu jeste da će vlasti mnogih zemalja krenuti sa laganim podizanjem kamatnih stopa kako bi pokušali obuzdati inflaciju do koje je već sada došlo", dodao je Hadžić.

(*Saradnja na tekstu Tatjana Bogdanov Krstić i Meliha Kešmer)

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG