EK o korupciji: Kažnjavanja dovoljno, preventive premalo

Europska komisija je u svom prvom izvješću o korupciji u Europskoj uniji pohvalila Hrvatsku zbog progona i kažnjavanja visokopozicioniranih dužnosnika, ali je zamjerila nedostatak preventive. Zamjera se i nedostatak bolje zaštite „zviždača“, ali „zviždači“ ne očekuju da će se takav zakon primjenjivati, ako se i donese.

Prvo izvješće Europske komisije o korupciji u državama članicama Europske unije pohvalilo je Hrvatsku kako je posljednjih godina uložila znatne napore i poboljšala svoj protukorupcijski okvir, ali rečeno je kako se čini da je snažniji naglasak stavljen na kažnjavanje korupcije, nego na njezinu prevenciju.

Predsjednica Transparency International Hrvatska Davorka Budimir sugerira uvođenje mehanizma koji se u niz europskih zemalja pokazao vrlo koristan u prevenciji korupcije.

„Mi predlažemo da se osnuje jedinstveni registar političkih dužnosnika na svim razinama sa podacima koji bi obuhvaćali njihovu privatnu imovinu, kao i vlasnička i upravljačka prava. Na taj način bismo otklonili sumnju u eventualne zloupotrebe njihove dužnosti u mandatu na funkciji na kojoj se nalaze. Nerazmjer njihove imovine prigodom ulaska u politiku i po završetku mandata pokazao bi nam eventualne korupcijske probleme tijekom mandata“, kaže Budimir.

Predsjednica Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa Dalija Orešković najavljuje da će do kraja sljedećeg mjeseca biti izrađen niz registara onih koji su potencijalno u sukobu interesa i neuralgičnih točaka sustava gdje može doći do korupcije.

„Bit će izrađen registar dužnosnika, osim toga bit će izrađen registar pravnih osoba koje podliježu ograničenjima, kao i registar izvanproračunskih fondova i ustanova koje su proglašene od posebnog interesa.“

Jedna od sugestija je i bolja zaštita zviždača. Predsjednica udruge „Zviždač“ Vesna Balenović koja je upozorila na korupciju velikih razmjera u INI – bez nekog rezultata - za naš radio kaže da se zakon o zaštiti zviždača - ako se i donese - neće primjenjivati.

„Mi u udruzi želimo da takav zakon postoji, međutim to će biti mrtvo slovo na papiru. On se – po mom mišljenju – neće primjenjivati i bit će jedan od 1864 zakona koje se ne primjenjuje, jer se naši političari zdušno bore da do tog zakona ne dođe.“

Izvješće Europske komisije u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku apostrofira javnu nabavu i nabavu u javnom zdravstvu.

„Korupcija je najčešća kod nabave medicinske opreme, koja je izuzetno skupa,“ kaže za RSE istraživačka novinarka u zdravstvu Nataša Škaričić, koja je sama otkrila aferu u kojoj su farmaceutske tvrtke korumpirale liječnike obiteljske medicine, a koja upravo dobiva sudski epilog.

„Toga je u Hrvatskoj bilo dosta, a ono što javnost zasigurno najbolje pamti jest afera s nabavom radiološke opreme u mandatu HDZ-ovog ministra zdravstva Andrije Hebranga. Optužbe su se odnosile na to da ministar Hebrang, koji je bio u poslovnim i prijateljskim vezama sa tvrtkom 'Shimadzu' pogoduje toj tvrtki na natječajima. I doista – ta je tvrtka dobivala strašno puno poslova! To se onda vuklo godina, naravno – bez ikakvog epiloga. A bilo je toga još!“

Europska komisija sugerira i bolju kontrolu imovinskih kartica koje političari moraju ispuniti na početku i na kraju mandata. Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa imalo je mogućnost uvida u bankovne račune političara, ali je to onda u interesu bankara i „poduzetnih“ političara srušeno na Ustavnom sudu, jer da je to kršenje bankarske tajne. Dakle, ako ne ide takvim preventivnim mehanizmima, možda ni visoke kazne za one koje se ulovi s prstom u pekmezu i nisu tako loša prevencija.