Piše: Mohamed ELBaradei Priredila: Mirjana Rakela
Svako buđenje protekloga tjedna bilo je s istom mišlju: svjedočio sam čudu, zbacili smo diktatora, piše u tekstu za „Financial Times“ Mumamed El Baradei, dobitnik Nobelove nagrade za mir i bivši direktor Međunarodne agencije za atomsku eneregiju.
Egipatsko buđenje zahvatilo je cijeli arapski svijet. Hrabrost koju pokazuje libijski narod, riskirajući sve za slobodu, posljednji je nevjerojatni primjer.
No još je dalek put do realizacije ideje o „Drugoj republici“, demokraciji koja će biti utemeljena na socijalnoj pravdi, jednakim mogućnostima za sve, poštovanju ljudskih i ostalih univerzalnih prava.
Egipat pod Hosnijem Mubarakom pretvorio se u jednu propalu državu. Državu sada treba „očistiti“ i krenuti iz početka, piše El Baradei.
Tranzicija koja nas čeka je ključni moment. Ona je ipak više od same glasačke kutije. Vojska, bez obzira koliko joj vjerovali, sama ne može postaviti temelje demokracije.
Vojni vrh tranziciju provodi na prilično nejasan način. Nije upriličen sastanak ni s jednom značajnijom grupom u društvu, iako je bilo susreta s nekim mladim ljudima.
Za sada nema vremenske odrednice po kojoj bi se znalo koliko će vremena još trebati za okončanje prijelaznog razdoblja.
Ta me činjenica brine, kao i mnoge moje kolege. Rukovanje s nekolicinom mladih ljudi, priznanje da su revoluciju iznijeli mladi nije dovoljno, ističe El Baradei.
Sada trebamo „Dan gnjeva“ pretvoriti u „Dan obnove“
Što hitnije su potrebne ustavne promjene koje će garantirati temeljne slobode i prava, ali i ograničiti ovlasti prijelazne vlade. Radilo bi se o promjenama koje bi zemlju trebale izvući iz prošlosti.
Sadašnji ustav je snažio stari režim, sa carskim ovlastima predsjednika, parlamentom koji nije bio predstavničko tijelo i kvazi nezavisnim sudstvom.
El Baradei smatra da bi trebalo formirati tročlano predsjedničko vijeće koje će voditi zemlju u tranzicijskom razdoblju. Dvoje bi trebali biti civili, treći vojno lice, ali ni jedan član vijeća ne bi smio imati neku vezu sa starim režimom.
Ključnu ulogu ne smije igrati vojska
Muhamed El Baradei- (sedi) u holu džamije, nakon što je policija koristila vodene topove da rastera demonstrante koje su se molili, Kairo, 28. januar 2011.To vijeće bi bio znak da se želi raskrstiti sa prošlošću, pokazati Egipćanima da se država mijenja.
Ugledni Nobelovac smatra da takvo tijelo treba funkcionirati barem godinu dana, a ne šest mjeseci kako je predloženo, jer treba dati vremena političkim stranakama da se organiziraju.
Brza tranzicija koristila bi samo postojećim partijama i grupama, dok bi šutljiva većina i dalje bila izvan političke scene. To bi moglo voditi tek formalnim, pa čak i izvitoperenim izborima.
Odmah treba ukinuti izvanredno stanje koje je na snazi 30 godina, naglašava istaknuti opozicionar.
Dosta vremena za ostvarenje vizije
On ističe da postoje neke dvojbe oko uloge Muslimanskog bratstva, no podsjeća da se radi o religijskoj, konzervativnoj, ali ne i nasilnoj grupi.
Bratstvo je ugled steklo osiguravajući socijalnu pomoć tamo gdje je izostala Mubarakova država. Iako ne dijelim njihova religijska uvjerenja, treba ih smatrati dijelom političkog procesa.
Oni imaju podršku značajne manjine, i trebaju imati pravo na svoje predstavnike u vlasti, jednako kao i socijalisti, liberali i drugi, a sve sukladno ustavu koji će garantirati građansku državu, piše za Financial Times El Baradei.
Sve ovo što sam iznio nije samo moje mišljenje, ovo je vizija države za kakvu se zalažu mnogi Egipćani, posebno mladi s kojima sam intezivno surađivao više od godinu dana.
Naša vizija „Druge republike“ je vizija suvremenog Egipta koji treba uhvatiti korak s ostatkom svijeta u tehnološkom i znanstvenom pogledu, ali koji će omogućiti noramalan život za 40 posto populacije koje je siromašno, ili za 30 posto onih koji su nepismeni.
Za ostvarenje vizije trebati će dosta vremena, no krenuti se mora odmah i na valjan način.
San o demokraciji dugo je postojao u srcima Egipćana. Trebalo ga je samo probuditi. Naši mladi su pokazali novi put, što je vidljivo sada i u Libiji.
To je tek početak, zaključuje Mohamed El Baradei koji je 2005. dobio Nobelovu nagradu za mir.
Svako buđenje protekloga tjedna bilo je s istom mišlju: svjedočio sam čudu, zbacili smo diktatora, piše u tekstu za „Financial Times“ Mumamed El Baradei, dobitnik Nobelove nagrade za mir i bivši direktor Međunarodne agencije za atomsku eneregiju.
Egipatsko buđenje zahvatilo je cijeli arapski svijet. Hrabrost koju pokazuje libijski narod, riskirajući sve za slobodu, posljednji je nevjerojatni primjer.
No još je dalek put do realizacije ideje o „Drugoj republici“, demokraciji koja će biti utemeljena na socijalnoj pravdi, jednakim mogućnostima za sve, poštovanju ljudskih i ostalih univerzalnih prava.
Egipat pod Hosnijem Mubarakom pretvorio se u jednu propalu državu. Državu sada treba „očistiti“ i krenuti iz početka, piše El Baradei.
Tranzicija koja nas čeka je ključni moment. Ona je ipak više od same glasačke kutije. Vojska, bez obzira koliko joj vjerovali, sama ne može postaviti temelje demokracije.
Vojni vrh tranziciju provodi na prilično nejasan način. Nije upriličen sastanak ni s jednom značajnijom grupom u društvu, iako je bilo susreta s nekim mladim ljudima.
Za sada nema vremenske odrednice po kojoj bi se znalo koliko će vremena još trebati za okončanje prijelaznog razdoblja.
Ta me činjenica brine, kao i mnoge moje kolege. Rukovanje s nekolicinom mladih ljudi, priznanje da su revoluciju iznijeli mladi nije dovoljno, ističe El Baradei.
Sada trebamo „Dan gnjeva“ pretvoriti u „Dan obnove“
Što hitnije su potrebne ustavne promjene koje će garantirati temeljne slobode i prava, ali i ograničiti ovlasti prijelazne vlade. Radilo bi se o promjenama koje bi zemlju trebale izvući iz prošlosti.
Sadašnji ustav je snažio stari režim, sa carskim ovlastima predsjednika, parlamentom koji nije bio predstavničko tijelo i kvazi nezavisnim sudstvom.
El Baradei smatra da bi trebalo formirati tročlano predsjedničko vijeće koje će voditi zemlju u tranzicijskom razdoblju. Dvoje bi trebali biti civili, treći vojno lice, ali ni jedan član vijeća ne bi smio imati neku vezu sa starim režimom.
Ključnu ulogu ne smije igrati vojska
Ugledni Nobelovac smatra da takvo tijelo treba funkcionirati barem godinu dana, a ne šest mjeseci kako je predloženo, jer treba dati vremena političkim stranakama da se organiziraju.
Brza tranzicija koristila bi samo postojećim partijama i grupama, dok bi šutljiva većina i dalje bila izvan političke scene. To bi moglo voditi tek formalnim, pa čak i izvitoperenim izborima.
Odmah treba ukinuti izvanredno stanje koje je na snazi 30 godina, naglašava istaknuti opozicionar.
Dosta vremena za ostvarenje vizije
On ističe da postoje neke dvojbe oko uloge Muslimanskog bratstva, no podsjeća da se radi o religijskoj, konzervativnoj, ali ne i nasilnoj grupi.
Bratstvo je ugled steklo osiguravajući socijalnu pomoć tamo gdje je izostala Mubarakova država. Iako ne dijelim njihova religijska uvjerenja, treba ih smatrati dijelom političkog procesa.
Oni imaju podršku značajne manjine, i trebaju imati pravo na svoje predstavnike u vlasti, jednako kao i socijalisti, liberali i drugi, a sve sukladno ustavu koji će garantirati građansku državu, piše za Financial Times El Baradei.
Sve ovo što sam iznio nije samo moje mišljenje, ovo je vizija države za kakvu se zalažu mnogi Egipćani, posebno mladi s kojima sam intezivno surađivao više od godinu dana.
Naša vizija „Druge republike“ je vizija suvremenog Egipta koji treba uhvatiti korak s ostatkom svijeta u tehnološkom i znanstvenom pogledu, ali koji će omogućiti noramalan život za 40 posto populacije koje je siromašno, ili za 30 posto onih koji su nepismeni.
Za ostvarenje vizije trebati će dosta vremena, no krenuti se mora odmah i na valjan način.
San o demokraciji dugo je postojao u srcima Egipćana. Trebalo ga je samo probuditi. Naši mladi su pokazali novi put, što je vidljivo sada i u Libiji.
To je tek početak, zaključuje Mohamed El Baradei koji je 2005. dobio Nobelovu nagradu za mir.
