Egipat bira predsjednika prvi put od pada Mubaraka

Sabina Čabaravdić

Prvi put od kada su s vlasti skinuli Hosnija Mubaraka, Egipćani direktno biraju novog lidera. Na oko 13 hiljada birališta i sa 13 kandidata, glasanje je počelo u srijedu i traje dva dana.

U prvom krugu izbora sučeljavaju se kandidati široke lepeze: od islamista do sekularista, od revolucionara do bivših visokih dužnosnika Mubarakova režima koji se održavao blizu 30 godina, sve do popularnog februarskog „proljeća“ 2011.godine.

Očekuje se da će veliki broj od ukupno 50 miliona glasača i ostvariti svoje pravo. No, niko ne očekuje da će ijedan kandidat osvojiti više od polovine glasova, pa je drugi krug predviđen za 16. i 17. juna.

U međuvremenu je došlo do incidenta ispred jednog biračkog mjesta u Kairu kada je u sukobu pristalica dvojice predsjedničkih kandidata poginuo jedan policajac. Dodaje se da je u tom sukobu povrijeđen jedan civil. Riječ je o prvom ozbiljnom incidentu otkako su u srijedu otvorena birališta.

Uoči izbora, čak trećina birača nije odlučila o tome kome će dati glas. U zemlji koja svojom površinom odgovara veličini četiri nekadašnje Jugoslavije živi oko 80 miliona stanovnika. Predsjednički su kandidati u posljednjih mjesec dana obišli državu uzduž i poprijeko.

Održana su i prva televizijska sučeljavanja, novine su objavljivale preizborne intervjue i oglase, a ulice egipatskih gradova i sela bile su prekrivene posterima i billboardima.

Favoritima se, među 13 kandidata, smatraju generalni sekretar Arapske lige Amr Musa, zatim Ahmed Šafik - posljednji premijer u vladi svrgnutog predsjednika, nezavisni islamist Abdel Moneim Abul Futuh te kandidat Muslimanskog bratstva Mohamed Morsi koji vodi po rezultatima s već obrađenih birališta u inostranstvu.

"Optimista sam, hvala bogu i ja se nadam da će Egipćani birati ispravno, i da će izabrati predsjednika koji zaista može voditi zemlju u vremenima krize", kaže Amr Musa, kojeg Zapad želi vidjeti na mjestu predsjednika.

Muslimansko bratstvo vodeća je politička snaga u zemlji i pobjednik parlamentarnih izbora u januaru. Njihov kandidat Morsi, upozorio je vlasti da ne pokušavaju "lažiranje volje naroda" kao što se činilo u doba bivšeg režima. Vojni vrh, koji upravlja zemljom nakon pada Mubaraka, obećao je da će izbori biti "100 posto pošteni i transparentni".

Oni su još ranije obećali da će predati vlast novoizabranom predsjedniku u junu, te da će podržati pošten i demokratski izbor Vrhovnog vijeća. Analitičari međutim očekuju da će vojska nastojati zadržati svoje povlastice ne bi li, kao i decenijama prije, imala utjecajnu ulogu, samo nešto diskretnije.

Amr Musa i Ahmed Šafik, ljudi iz bivšeg režima, obećali su stabilnost i ekonomski rast, što je naišlo na pozitivan prijem brojnih Egipćana uplašenih produbljenjem krize u jednogodišnjoj tranziciji. Obojica su u kampanji isticali svoje veliko iskustvo i naglašavali kako su baš oni odbrana od sve jačeg islamskog utjecaja.

Egipatski predsjednik Hosni Mubarak, koji je vladao Egiptom tri desetljeća, podnio je ostavku 11. februara 2011, nakon 18 dana protesta u Kairu i drugim gradovima. Proces u kojem mu se sudi za ulogu u ubistvima demonstranata trebao bi biti okončan 2.juna.