Dan nakon što je Egipat, 9. novembra, trajno uvrstio Muslimansko bratstvo na listu terorističkih organizacija, na istoj listi, ali na period od pet godina, našla se i jedna asocijacija iz Bosne i Hercegovine.
Među 35 organizacija, za koje je Krivični sud u Kairu na osnovu zahtjeva Vrhovnog tužiteljstva za državnu sigurnost, rekao da su terorističke, je i AKOS ili Asocijacija za kulturu, obrazovanje i sport iz Sarajeva.
Na listi je i organizacija Fondacija za kulturu, nauku i obrazovanje s Kosova i Kulturno udruženje "Al-Mustaqbal" iz Albanije.
Prema pisanju egipatskih medija, odluka o stavljanju ovih organizacija na listu povezana je s Muslimanskim bratstvom i njegovim djelovanjem u europskim zemljama.
Ali Sud u Kairu nije obrazložio zbog čega su se konkretne organizacije našle na listi, niti je naveo dokaze na osnovu kojih je utvrđena njihova povezanost s Muslimanskim bratstvom.
Muslimansko bratstvo je islamistički pokret osnovan u Egiptu 1928. godine. Egipat ga od 2013. smatra terorističkom organizacijom, dok brojne organizacije i pojedince u Europi optužuje da su dio mreže povezane s tim pokretom.
Iz egipatskih nadležnih institucija nisu odgovorili na upite Radija Slobodna Evropa o razlozima zašto su se organizacije našle na ovoj listi.
Iz AKOS-a su reagirali saopćenjem u kojem su odbacili "etiketiranje Egipta" i naveli da "nikada nijedna aktivnost nije, niti će biti usmjerena na kršenje bilo kojih zakonskih propisa a kamoli nekakvih težih kvalifikacija poput terorizma".
Na upit RSE o vezama s Muslimanskim bratstvom iz AKOS-a nisu odgovorili, ali su u saopćenju naveli su da organizirali proteste ispred Ambasade Egipta u Sarajevu "jasno osuđujući sistem koji krši međunarodno priznata i garantirana ljudska prava i slobode".
Jedan od protesta koje je AKOS organizirao odnosi se na šetnju kroz Sarajevo u aprili 2014. kada je oko 200 osoba demonstriralo zbog smrtne presude članovima Muslimanskog bratstva u Egiptu.
Čime se bavi AKOS u BiH?
Asocijacija za kulturu, obrazovanje i sport (AKOS) iz Sarajeva osnovana je 2003. godine., a predstavlja se kao nevladina i neprofitna organizacija, čiji je cilj odgoj i obrazovanje mladih, uz naglasak na vjerskim, moralnim i duhovnim vrijednostima.
AKOS je krovna organizacija udruženja Svitanja iz Sarajeva, Izvora Selsebil iz Živinica, Puta znanja iz Zenice, Vatana iz Bosanske Krupe i AKOS Mosta iz Sanskog Mosta.
Prema podacima objavljenim na njenoj stranici, bavi se obrazovnim, kulturnim, sportskim i humanitarnim aktivnostima, socijalizacijom mladih i poticanjem poduzetništva.
U programskim principima ističe islamski kodeks ponašanja te toleranciju, raznolikost i transparentnost.
Djelovanje AKOS-a i njegove veze s europskim islamskim organizacijama analizirali su 2020. istraživači slovačkog centra GLOBSEC i američke organizacije Counter Extremism Project, u izvještaju o aktivnostima Muslimanskog bratstva u srednjoj i istočnoj Europi.
Autori su naveli da je AKOS u evidenciji tadašnje Federacije islamskih organizacija u Evropi (FIOE), sa sjedištem u Briselu, bio označen kao "prijateljska i partnerska organizacija".
FIOE su opisali kao jednu od europskih organizacija za koju se, prema istraživaču Lorenzu Vidinu, smatra da predstavlja produženu ruku Muslimanskog bratstva u Evropi.
U izvještaju GLOBSEC-a se navodi i da je AKOS bio član Foruma europskih muslimanskih omladinskih i studentskih organizacija (FEMYSO), koji se također dovodi u vezu s Muslimanskim bratstvom.
Iz FEMYSO su za RSE naveli da nikada nisu bili član Vijeća evropskih muslimana (CEM) te da je FEMYSO "panevropska mreža koja okuplja muslimanske omladinske i studentske organizacije širom Evrope".
AKOS je bio domaćin skupštine FEMYSO-a u Sarajevu 2018., dok su dva njegova predstavnika učestvovala na skupu te organizacije 2019. godine.
Na upit o članstvu AKOS-a u FEMYSO kažu da se "omladinske i studentske organizacije mogu prijaviti za članstvo u Forumu ukoliko djeluju u skladu s ciljevima i vrijednostima FEMYSO-a, a to su izgradnja povezanije, dinamičnije i raznovrsnije Evrope za sve, te zalaganje za učešće mladih u društvu, ljudska prava i jačanje kapaciteta".
Istraživači su analizirali i sadržaje objavljivane na portalu AKOS-a. Među njima su bili tekstovi o historiji i razvoju Muslimanskog bratstva, političkim događajima u Egiptu i pojedincima povezanim s tim pokretom.
Izdvojili su serijal "Šehidi islamskog pokreta Muslimanska braća", u kome su predstavljene biografije osoba iz historije pokreta, uključujući njegovog osnivača Hassana al-Bannu.
Na portalu AKOS-a objavljivani su i tekstovi o predavačima tzv. daijama, odnosno osobama koje pozivaju druge u islam i šire islamsko učenje, a 23. septembra objavljen je članak koji Seida Havvu ističe kao primjer jednog od značajnih daija.
Havva je bio sirijski islamski učenjak i pisac, te jedan od vodećih ideologa sirijskog ogranka Muslimanskog bratstva.
U izvještaju iz 2020., GLOBSEC je naveo da je AKOS objavljivao tekstove o nastanku i djelovanju Muslimanskog bratstva i njegovom uticaju u BiH.
Među sadržajima su bila i prevedena predavanja i komentari Yusufa al-Qaradawija, egipatskog islamskog učenjaka blisko povezanog s Muslimanskim bratstvom, te Tariqa Ramadana, švicarskog islamskog mislioca i unuka osnivača tog pokreta Hassana al-Banne.
AKOS je na svom portalu objavljivao i tekstove o Mohamedu Morsiju, egipatskom predsjedniku iz redova Muslimanskog brastva, kojeg je 2013. vojska smijenila nakon masovnih protesta.
U istraživanju je ocijenjeno da su tekstovi o Muslimanskom bratstvu bili pozitivno intonirani, ali da nisu direktno pozivali na prihvatanje ideologije tog pokreta, ali AKOS nije označen kao formalni dio Muslimanskog bratstva.
Autori su naveli i da sagovornici koje su konsultovali nisu imali saznanja o postojanju tog pokreta kao organizovane strukture u BiH, te da nisu pronašli dokaze o njegovim operacijama, financijskim vezama ili povezanosti s radikalizacijom i ekstremizmom u zemlji.
Inicijative iz EU u vezi s Muslimanskom braćom
O Muslimanskom bratstvu i njegovim vezama s europskim organizacijama posljednjih mjeseci raspravlja se i u institucijama Europske unije.
Europski parlament je 8. oktobra usvojio rezoluciju o potrebi za strategijom EU za suzbijanje "islamističkog infiltriranja u institucije i utjecaja mreže Muslimanskog bratstva".
U rezoluciji je Muslimansko bratstvo navedeno kao primjer transnacionalnih islamističkih mreža koje djeluju putem udruženja, fondacija te kulturnih, obrazovnih, vjerskih i društvenih organizacija.
Europski parlament posebno je spomenuo organizacije povezane s Vijećem evropskih muslimana (CEM) koje se našlo i na listi terorističkih organizacija u Egiptu.
EU je u rezoluciji pomenuo i Forum europskih muslimanskih omladinskih i studentskih organizacija (FEMYSO), koji nije na egipatskoj listi, ali čiji je član AKOS iz Sarajeva.
Zastupnici su pozvali da se takvim organizacijama, uključujući FEMYSO, zabrani pristup institucijama EU, da se uklone se iz Registra transparentnosti EU i isključe iz institucionalnih događaja i sastanaka na kojima bi njihovo učešće moglo legitimizirati navodne strategije povezane s Muslimanskim bratstvom.
Parlament je također pozvao Vijeće EU da organizacije i pojedince povezane s Muslimanskim bratstvom uvrsti na europsku listu terorističkih organizacija ako za to postoje zakonski uvjeti.
Iz FEMYSO-a su rezoluciju opisali kao "islamofobni napad na civilno društvo", tvrdeći da se njome muslimanske organizacije neosnovano povezuju s Muslimanskim bratstvom i nastoji ograničiti njihov pristup institucijama i finansiranju EU.
Organizacija je 23. oktobra objavila i zasebno saopćenje u kojem je zatražila od europskih institucija da pojasne na kojim dokazima se zasnivaju optužbe te osiguraju da eventualne odluke o finansiranju i pristupu institucijama budu u skladu s temeljnim pravima.
Kritike civilnog društva zbog inicijative u EU
Rezolucija Evropskog parlamenta izazvala je i kritike organizacija civilnog društva.
U pismu upućenom predsjednici Evropskog parlamenta Roberti Metsoli, grupa organizacija izrazila je zabrinutost zbog, kako su navele, islamofobnog i diskriminatornog jezika korištenog tokom parlamentarne rasprave.
Upozorile su da bi rezolucija mogla ograničiti pristup institucijama EU, učešće u njihovom radu i financiranje muslimanskih organizacija civilnog društva, uključujući FEMYSO, te ocijenile da se zasniva na nejasnim i neutemeljenim optužbama.
Pismo, između ostalog, potpisuju organizacije za ljudska prava i građanske slobode kao što su Amnesty International, CIVICUS (globalna mreža organizacija civilnog društva), Europski forum mladih, Europska mreža protiv rasizma, Međunarodna federacija za ljudska prava, Svjetska organizacija protiv torture i brojne druge.