Dostupni linkovi

Ambasadorica BiH u Srbiji pozvana na konsultacije u Sarajevo zbog hapšenja Edina Vranja


Aida Smajić (lijevo), ambasadorka BiH, prilikom prvog susreta po preuzimanju ambasadorske dužnosti sa Anom Brnabić, premijerkom Srbije, 29. novembra 2019. u Beogradu.

Povodom hapšenja državljanina Bosne i Hercegovine (BiH) Edina Vranja na granici sa Srbijom, ministrica Turković pozvala je u ponedjeljak (13. septembra) na hitne konsultacije ambasadoricu BiH u Srbiji Aidu Smajić, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) BiH.

Prethodno je iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića za RSE rečeno da je ambasador Srbije u BiH Aleksandar Đorđević odbio je doći na sastanak u Predsjedništvo BiH, na koji ga je pozvao predsjedavajući Željko Komšić. Ambasador je, međutim, demantovao navode da je odbio doći.

Tema sastanka je trebalo biti hapšenje Edina Vranja, bh. državljanina koji je u nedjelju, 12. septembra uhapšen na graničnom prelazu Uvac između Srbije i BiH na osnovu raspisane policijske potrage zbog sumnje da je izvršio ratni zločin.

Kako je rečeno iz Komšićevog kabineta, ovo je prvi put u proteklih 26 godina da je ambasador neke države u BiH odbio doći na sastanak u Predsjedništvo BiH.

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije odredilo je u nedelju, 12. septembra uveče zadržavanje od 48 sati za Edina Vranja, nekadašnjeg načelnika Sektora kriminalističke policije u Federalnoj upravi policije BiH i bivšeg čelnika Odjela za organizovani kriminal BiH.

On je, kako se navodi u saopštenju MUP-a Srbije uhapšen u toku dana na graničnom prelazu Uvac između Srbije i BiH na osnovu raspisane policijske portage zbog sumnje da je izvršio ratni zločin.

Ambasador Srbije: 'Pozvan sam na kaficu'

Ambasador Srbije saopštio je, međutim, da nije tačno da nije htio doći i kazao da su ovakvi navodi netačni, zlonamjerni i usmjereni na generisanje neprijatnosti prema Ambasadi Republike Srbije u Sarajevu. Dodao je da je to u najmanju ruku nekorektno i nedobronamjerno.

“U ponedjeljak, 13. septembra, Ambasada Srbije dobila je poziv, na koji je odgovorila zaposlena u Ambasadi (poziv upućen od izvjesnog g. Vuletića), sa zahtjevom da dođem kod g. Komšića na razgovor u 11 sati. Tema razgovora nije pominjana. Nakon što sam rekao da nisam u mogućnosti da pristupim na tako iznenadan poziv za sastanak, u 10.20 je poziv ponovio šef kabineta Željka Komšića , uz napomenu da može biti vrlo neprijatno, jer me poziva predsjednik, a ja neću da dođem, te će mediji o tome pisati. Naravno, tema sastanka nije pominjana, već sam pozvan da ‘pređem na kaficu’”, kaže se u saopštenju ambasadora Srbije u BiH.

Đorđević je, uz ostalo, istaknuo da poštuje propise i sve međunarodne konvencije koje regulišu status diplomata.

“Poštujem zemlju domaćina BiH. Napominjem da je način opštenja u diplomatskim krugovima vrlo precizan, te da protokol Ministarstva spoljnih poslova (MSP) BiH isti odlično poznaje i profesionalno sprovodi", kaže se u saopštenju.

Ambasador Srbije, također, je naveo da neće dopustiti da "bilo koji politički činilac zloupotrebljava njegovu državu ili njega, u svoje lične političke svrhe, kršeći pri tome, sve kodifikovane uzuse koje regulišu diplomatski status".

Iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije nisu odgovorili na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) o ovom slučaju.

Komšić i Džaferović o hapšenju

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović ocijenili su u ponedjeljak, 13. septembra, u zajedničkom saopštenju, da hapšenje Edina Vranja predstavlja "novi u nizu sračunatih progona nad građanima BiH koje vrše srbijanske vlasti, zloupotrebljavajući princip univerzalne nadležnosti u procesuiranju ratnih zločina".

Kako je navedeno, cilj srbijanskih vlasti je revidiranje istine o ratu u BiH i izjednačavanje zaraćenih strana kada je riječ o počinjenim zločinima.

"Činjenica da, s jedne strane, srbijanske vlasti štite pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Novaka Đukića, kao i čitav niz osumnjičenih za genocid u Srebrenici i druge zločine, a da s druge strane kontinuirano hapse pripadnike oružanih i policijskih snaga RBiH, jasno ukazuje da pravi cilj nije procesuiranje ratnih zločina, već selektivni progon sa političkim motivima", navedeno je.

Istaknuto je da ukoliko postoji osnov sumnje kada je u pitanju Edin Vranj, sve navode trebaju ispitati pravosudni organi BIH, koji u saradnji sa drugim državnim organima imaju obavezu uključiti se u ovaj slučaj i zatražiti njegovo izručenje.

"Ukoliko odbiju izručiti bh. državljane pravosuđu BiH, srbijanske vlasti će poslati nedvosmislenu poruku da je Srbija neprijateljska sredina za bh. građane koja ne garantuje nikakvu pravnu sigurnost, već želi isključivo vršiti progon branilaca BiH od agresije. Podsjećamo da je Srbija potpisnica Dejtonskog sporazuma kao agresorska strana, jer međunarodne mirovne sporazume potpisuju isključivo učesnice u međunarodnim oružanim sukobima. Očigledno je da ista ta Srbija nastavlja da provodi svoj ratni plan kroz progon građana BiH", kaže se u saopštenju.

Ambasada BiH u Srbiji će pružiti Vranju pravnu pomoć

Ambasada BiH u Beogradu primila je u ponedjeljak 13. septembra službenu informaciju o hapšenju Edina Vranja, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.

“Ambasada je odmah zatražila od nadležnih organa da predstavnik Ambasade BiH posjeti bh. državljanina te ponudi pravnu pomoć i zaštitu”, navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH navode kako će ambasada BiH u Beogradu zatražiti sastanak s postupajućim tužiocem u ovom predmetu, te da će biti pružena svaka vrsta konzularne zaštite po Bečkoj konvenciji.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković naložila je u nedjelju navečer, 12. septembra, Ambasadi BiH u Srbiji da "odmah reaguje i od vlasti Srbije dobije zvanične i potpune informacije o statusu Edina Vranja, državljanina BiH" koji je uhapšen granici BiH i Srbije.

Kako se navodi na zvaničnom Facebook profilu ministrice Turković, Ministarstvo vanjskih poslova BiH je uputilo notu ministarstvu vanjskih poslova Srbije.

"Ministarstvo i ambasada BiH u Beogradu će se odmah uključiti u slučaj i ponuditi svu moguću pomoć državljaninu BiH", ističe se u saopštenju ministrice.

Dodaje se kako je Bosna i Hercegovina ranije, u više navrata, "pozivala Srbiju da poštuje sve ranije postignute ugovore koji tretiraju pitanje procesuiranja ratnih zločina".

MUP Srbije je naveo kako se Edin Vranj tereti se da je u periodu od januara 1993. do oktobra 1994. kao islednik u logoru u Goraždu učestvovao u maltretiranju i prebijanju ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti koji su bili pripadnici Vojske Republike Srpske.

Šta o hapšenju kažu u Goraždu?

Edin Vranj je, prema podacima Udruženja veterana rata Goražde, tokom rata obavljao poslove kriminalističkog tehničara u policiji, te. kako kažu u ovom Udruženju nije imao nikakvu komandnu odgovornost.

Predsjednik Udruženja veterana Abduselam Sijerčić kaže da je u Goraždu postojao zakonito formiran istražni zatvor, u kojem su zadržavani zarobljeni pripadnici Vojske Republike Srpske, ali da je odnos prema njima bio više nego korektan.

"Mislim da da ti ljudi koji su bili tu da nijedan nije doživio nikakvo fizičko zlostavljanje. Svakodnevno ih je obilazio Crveni križ, čak znam da su im donosili duhan i cigare i sve", navodi on.

Aida Obućina, premijerka Bosansko-podrinjskog kantona, Gorazde
Aida Obućina, premijerka Bosansko-podrinjskog kantona, Gorazde

Premijerka Bosansko-podrinjskog kantona, čiji je centar opština Goražde na istoku BiH, Aida Obuća kaže za RSE, kako logora u ratu u tom gradu nije bilo.

“Kao neko ko je preživio ratnu golgotu od 1992. do 1995. godine sigurno odbacujem da su u Goraždu postojali logori za nebošnjačko stanovništvo. Mi smo živjeli sa našim komšijama Srbima koji su ostali lojalni BIH, koji su živjeli skupa sa nama i dijelili i dobro i zlo", navela je ona.

Podsjetila je da je Goražde bilo 1336 dana bez struje , vode i komunikacije, neprestalno granatirano i da je tokom rata u tom gradu ubijeno dvije hiljade civila, od toga 148 djece.

"I mi danas očekujemo da zločinci budu kažnjeni. Poznato nam je da se neki od tih počinilaca nalaze na teritoriju Srbije, ali se ništa po tom pitanju ne radi i zato mi zahtjevamo konkretniju ulogu prije svega Tužilaštva BiH da počne da radi posao zbog kojeg su osnovani i da se procesuiraju oni koji su činili zločine na području gornjedrinske regije”, rekla je Obuća.

Iz Tužilaštva Srbije nema službene obavijesti

Tužilaštvo BiH saopštilo je u ponedjeljak, 13. septembra, da od nadležnih organa Srbije nije dobilo nikakvu službenu obavijest ili informaciju vezi s hapšenjem Edina Vranja.

“Tužilaštvo BiH o navedenom uhićenju informirano je iz medijskih izvješća, te nije dobilo nikakvu službenu obavijest ili informaciju od nadležnih organa Srbije”, kaže se u saopštenju.

Iz Tužilaštva BiH podsjećaju da su postupali, na temelju prijave dostavljene od nadležnih policijskih organa, protiv više osoba, a u vezi navoda o ratnim zločinima nad žrtvama srpske nacionalnosti, u zgradi ZOIL-a u Goraždu 1993. i 1994. godine.

“U navedenom predmetu podignuta je optužnica protiv više osoba i suđenje je u tijeku, dok je u odnosu na prijavljenog Edina Vranja i još nekoliko osoba, 26. decembra 2018. godine, donesena naredba o neprovođenju istrage, na koju u odnosu na prijavljenog Edina Vranja, nije bio izjavljen prigovor”, kaže se u saopštenju.

Tužilaštvo BiH o svemu proslijedilo upit prema Tužilaštvu za ratne zločine Srbije, u kojem su zatražene detaljne informacije, te je proslijeđena Naredba o neprovođenju istrage, koja je postala konačna u BiH.

Predsjednik Udruženja veterana rata u Goraždu, Abduselam Sijerčić, kaže kako hapšenje Edina Vranja veterane rata u Goraždu nije iznenadio, jer svako od njih sličnu situaciju očekuje svaki dan,.

Tvrdi da "konstantna saslušavanja stotina bivših pripadnika Armije i MUP-a BiH traju već oko 15 godina".

“Mi smo ovdje jednostavno ostavljeni bez svakoga. Dolaze ti istražitelji iz Republike Srpske, pa u zadnje vrijeme iz Srbije direktno inspektori, koji su neke slučajeve kao preuzeli. Tako da nema dana da nekoga ne zovu. Ne šalju ni pozive više, nego zovu telefonom. Tako da su ljudi izloženi stalnom maltretiranju", tvrdi Sijerić.

Edin Vranj izjavio je prethodno za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je uhapšen na graničnom prelazu Uvac, a razlog hapšenja mu, kako je rekao, nije poznat.

"Lišen sam slobode zbog nekih sumnji, neke potrage iz oblasti ratnih zločina, nekih sumnji u ratne zločine. Krenuo sam privatno u Sandžak i još uvijek sam u šoku, ne mogu vjerovati šta se dešava i šta se radi. Cijela Bosna zna da se oni oko mene vrte u vezi tih ratnih zločina, ali ja s tim imam veze koliko imam i s marsovcima”, kazao je Edin Vranj za RSE.

Prema navodima koje je objavio portal Istraga, Vranj se javio i novinaru tog medija, te rekao, prije nego što mu je oduzet mobilni telefon, da se nalazi u stanici policije u Priboju, oko 250 kilometara jugozapadno od Beograda.

Vranj je napustio Federalnu službu 2016. godine. Tužilaštvo BiH protiv njega nije nikada podiglo optužnicu za navode o umiješanosti u ratne zločine.

XS
SM
MD
LG