Aktivist i političar srpske zajednice u Hrvatskoj Veljko Džakula najavljuje svoju kandidaturu na skorim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj. Dok u Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci koja okuplja najveći dio hrvatskih Srba njegovu kandidaturu ocjenjuju "neozbiljnom", analitičari kažu da bi moglo biti pozitivnih efekata.
Predsjednik Upravnog odbora nevladine organizacije Srpski demokratski forum i predsjednik Programskog vijeća Demokratske partije Srba Veljko Džakula kaže za naš radio kako mu je temeljni cilj kod kandidature za predsjedničke izbore – homogenizacija biračkog tijela srpske zajednice u Hrvatskoj.
„Moj osnovni motiv je to što sve ove „velike“ političke stranke – bilo da su na vlasti, bilo da su u opoziciji - do sada nisu konkretno niti progovorile niti rešavale srpsko pitanje u Hrvatskoj, a boga mi nisu rešavale ni onaj prostor koji je bio zahvaćen ratom da se može ravnomjerno razvijati kao ostali dijelovi Hrvatske. A njihovi predsjednički kandidati ne mogu biti drugačiji nego što su njihove stranke.“
Džakula će na izbore izići kao kandidat tri marginalne izvanparlamentarne stranke srpske zajednice – Demokratske partije Srba, Srpske narodne stranke i Nove srpske stranke. On najavljuje zalaganje za dosljednu primjenu zakona, pogotovo Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a tijekom predsjedničke kampanje upozoravati će kandidate „velikih“ stranaka na težak položaj svih stanovnika ratom pogođenih dijelova Hrvatske – Hrvata povratnika, doseljenih Hrvata iz Bosne i Hercegovine i hrvatskih Srba, koji ne mogu ostvarivati svoja prava, pa su u najtežoj situaciji.
Vojislav Stanimirović
Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) vodeća je stranka srpske zajednice u Hrvatskoj – iz njenih redova su sva tri zastupnika srpske zajednice u Saboru, a ona drži vlast i „na terenu“, osim nešto malo u sjevernom dijelu dalmatinskog zaleđa. Predsjednik stranke Vojislav Stanimirović u izjavi za naš radio kaže kako je Džakulina najava kandidature neozbiljna, jer Džakula iza sebe nema ni stranku ni ljude.
„On kao građanin Republike Hrvatske - ako skupi deset hiljada potpisa – može da bude kandidat, ali ne kao predstavnik srpske zajednice, jer iza njega srpska zajednica ne stoji. On može nas kritikovati, ali prvenstveno bi trebao videti što je on sa svojim Srpskim demokratskim forumom uradio, da bi mogao bilo što govoriti o nama. Inače, vrednost Veljka Džakule će pokazati broj osvojenih glasova na tim predsedničkim izborima, i ja bih baš voleo da se to desi i da se on uvjeri kakav on rejting u Republici Hrvatskoj ima.“
SDSS neće izlaziti sa vlastitim kandidatom, niti će sugerirati svojim glasačima da podrže nekog od kandidata u prvom krugu, kaže Stanimirović.
Davor Gjenero„Jer oni su tradicionalno orijentirani lijevo, a pošto će na lijevom dijelu političke scene biti dva ili više kandidata, onda ćemo prepustiti svima da odluče za koga će glasati, jer teško će vjerovati da će oni glasati za kandidata HDZ-a, niti ih mi na to možemo privoliti ili naterati. A u drugom krugu ćemo videti ko će proći i onda ćemo se odlučiti da li ćemo ići sa direktnim sugestijama našim biračima."
Politički analitičar Davor Gjenero u izjavi za Radio slobodna Europa pozdravlja Džakulinu najavu kandidature kao pokušaj da se neke probleme hrvatskog društva u kampanji dovede u središte pozornosti hrvatske javnosti. Problem srpske zajednice u hrvatskoj je do neke mjere riješen kvalitetnim zaštitnim manjinskim zakonodavstvom, ali ratom pogođena područja, na kojima hrvatski Srbi većinom žive, ostaju otvoreni problem.
„Područja o kojima je riječ danas imaju samo polovinu predratnog stanovništva i samo trećinu predratnog broja radnih mjesta. Živjeti na tim područjima znači živjeti izložen znatno povećanom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a pripadnost srpskoh manjinskoj zajednici povećava taj rizik.“
Predsjednik Upravnog odbora nevladine organizacije Srpski demokratski forum i predsjednik Programskog vijeća Demokratske partije Srba Veljko Džakula kaže za naš radio kako mu je temeljni cilj kod kandidature za predsjedničke izbore – homogenizacija biračkog tijela srpske zajednice u Hrvatskoj.
„Moj osnovni motiv je to što sve ove „velike“ političke stranke – bilo da su na vlasti, bilo da su u opoziciji - do sada nisu konkretno niti progovorile niti rešavale srpsko pitanje u Hrvatskoj, a boga mi nisu rešavale ni onaj prostor koji je bio zahvaćen ratom da se može ravnomjerno razvijati kao ostali dijelovi Hrvatske. A njihovi predsjednički kandidati ne mogu biti drugačiji nego što su njihove stranke.“
Džakula će na izbore izići kao kandidat tri marginalne izvanparlamentarne stranke srpske zajednice – Demokratske partije Srba, Srpske narodne stranke i Nove srpske stranke. On najavljuje zalaganje za dosljednu primjenu zakona, pogotovo Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a tijekom predsjedničke kampanje upozoravati će kandidate „velikih“ stranaka na težak položaj svih stanovnika ratom pogođenih dijelova Hrvatske – Hrvata povratnika, doseljenih Hrvata iz Bosne i Hercegovine i hrvatskih Srba, koji ne mogu ostvarivati svoja prava, pa su u najtežoj situaciji.
Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) vodeća je stranka srpske zajednice u Hrvatskoj – iz njenih redova su sva tri zastupnika srpske zajednice u Saboru, a ona drži vlast i „na terenu“, osim nešto malo u sjevernom dijelu dalmatinskog zaleđa. Predsjednik stranke Vojislav Stanimirović u izjavi za naš radio kaže kako je Džakulina najava kandidature neozbiljna, jer Džakula iza sebe nema ni stranku ni ljude.
„On kao građanin Republike Hrvatske - ako skupi deset hiljada potpisa – može da bude kandidat, ali ne kao predstavnik srpske zajednice, jer iza njega srpska zajednica ne stoji. On može nas kritikovati, ali prvenstveno bi trebao videti što je on sa svojim Srpskim demokratskim forumom uradio, da bi mogao bilo što govoriti o nama. Inače, vrednost Veljka Džakule će pokazati broj osvojenih glasova na tim predsedničkim izborima, i ja bih baš voleo da se to desi i da se on uvjeri kakav on rejting u Republici Hrvatskoj ima.“
SDSS neće izlaziti sa vlastitim kandidatom, niti će sugerirati svojim glasačima da podrže nekog od kandidata u prvom krugu, kaže Stanimirović.
Politički analitičar Davor Gjenero u izjavi za Radio slobodna Europa pozdravlja Džakulinu najavu kandidature kao pokušaj da se neke probleme hrvatskog društva u kampanji dovede u središte pozornosti hrvatske javnosti. Problem srpske zajednice u hrvatskoj je do neke mjere riješen kvalitetnim zaštitnim manjinskim zakonodavstvom, ali ratom pogođena područja, na kojima hrvatski Srbi većinom žive, ostaju otvoreni problem.
„Područja o kojima je riječ danas imaju samo polovinu predratnog stanovništva i samo trećinu predratnog broja radnih mjesta. Živjeti na tim područjima znači živjeti izložen znatno povećanom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a pripadnost srpskoh manjinskoj zajednici povećava taj rizik.“
