Dostupni linkovi

Doktorica Dunja Aksentijević: Ostvarili smo napredak u liječenju srca


Dunja Aksentijević

Ljudsko srce bi moglo biti zdravije i dugovječnije, zahvaljujući rezultatima istraživanja međunarodnog tima naučnika, koji je predvodila Tuzlanka, doktorica iz BiH Dunja Aksentijević, koja živi u Londonu.

Istraživanje o kardiovaskularnom metabolizmu, objavljeno u vrijeme pandemije bolesti koju izaziva korona virus, COVID-19, dovelo je ovu naučnicu, koja se školovala i izgradila karijeru u Velikoj Britaniji, u žižu struke.

Zajedno s kolegama iz Engleske, Škotske i Sjedinjenih Američkih Država dokazala je da promjena u koncentraciji natrijuma, negativno utiče na rad srca.

„Bila sam član istraživačkog tima eksperta za srčanu fiziologiju, profesora Michaela Shattocka na Kraljevskom koledžu u Londonu. Moja studija, objavljena u prestižnom žurnalu Nature Communications, je dokazala prvi put da promjena u koncentraciji natrijuma mijenja u negativnom smislu srčani metabolizam. Godinama sam na tome radila na Oxfordu, istraživala šta je to što uzrokuje narušavanje balansa energije u srcu, na koji način se može dijagnosticirati i kako liječiti.

Prvi put smo dokumentovali da natrijum može da reguliše energetsko stanje srčane ćelije, što je veliki iskorak, pošto znamo da pacijenti koji imaju kardiovaskularne pobleme imaju povećan natrij i poremećen metabolizam. To znači da je normalna koncentracija natrijuma i kalijuma ključna za zdravo srce", objašnjava Dunja Aksentijević u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Dodaje da je zahvaljujući tim istraživanjima promijenjeno lice dijagnostike u kardiologiji time što je uveden koncept energetske srčane insuficijencije mjerene magnetnom rezonancom.

Istraživanje na Kvin Meri Univerzitetu u Londonu u saradnji s kolegicom ekspertom u oblasti imunogije, dovelo je Aksentijević do zaključka da jedan „stari“ lijek, sa novim mehanizmom djelovanja, može biti od velike pomoći pacijentima sa dijabetesom.

„Radim sa lijekom koji je razvijen prije nekoliko godina i koji se nije pokazao uspješnim. Koji je mehanizam djelovanja lijeka, još uvijek je povjerljiva informacija. Međutim, moja kolegica, imunolog i svjetski ekspert iz biologije limfocita, uočila je u svom istraživanju specifičan metabolički pečat u limfocitima na koji se može terapijski djelovati ovim lijekom. Udružile smo naše dvije expertize, ona svoju iz imunolgije, a ja svoju iz metabolizma i formulisale problem – na koji način ta dva sistema djeluju u pogubnoj vezi na srce kod pacijenata sa dijabetesom tipa dva“, navodi Dunja.

Potencijalni učinak i na oboljele od COVID-a 19?

Dodaje da bi njen višegodišnji naučni rad sada mogao pomoći i oboljelim od korona virusa.

„COVID pandemija je pokazala da pacijenti koji imaju dijabetes, povećanu težinu i kardiovaksularne probleme, ukoliko se zaraze, imaju i veće komplikacije odnosno umiru od korone. Ispostavilo se da mehanizam koji smo koristili u istraživanju dijabetesa, mnogo prije pandemije može biti potencijalno značajan i za liječenje pacijenata sa covidom. Zahvaljujući novo-identifikivanom mehanizmu djelovanja lijeka na imuni sistem, AstraZeneca je krenula sa kliničkim istraćivanjima i taj lijek će se početi davati pacijentima oboljelim od korona virusa u okviru kliničke studije“, ističe Aksentijević.

Na pitanje šta ljudi mogu učiniti za svoje srce, odgovor je jasan:

„Moramo se odgovorno ponašati i mijenjati navike. Kaže se da je sjedenje novi oblik pušenja u smislu negativnih posljedica, i kao rizik za kardiovaskularne bolesti. O štetnom djelovanju nezdrave ishrane i prekomjerne težine, znalo se i mnogo prije korone. Ako se pogleda stranica Svjetske zdravstene organizacije, vidjeće se da je broj ljudi s prekomjernom težinom veliki i da je povezan s pojavom dijabetesa. To je jedna tempirana bomba, za zdravlje ljudi, ali i za zdravstvene sisteme. Ukratko, nezdrava hrana, masnoće, šećeri bi trebali biti manje zastupljeni. Što više kretanja, paziti na tjelesnu težinu, izbaciti cigarete - to je klasična preporuka.“

'Nije vrijeme da se vakcine boje raznim zastavama'

Iznosi i svoj stav o istraživanjima koja bi dovela do vakcine protiv novog virusa korona, posebno na Oxford Univerzitetu.

„Vidimo nažalost, da se vakcine nastoje obojiti raznim zastavama i pokušavaju se dobiti politički poeni, što mislim da je pogubno. Ovo je pošast protiv koje se mora boriti cijelo čovječanstvo. Nije ni vrijeme ni prilika da se preko nauke obračunava međunarodna zajednica. Nažalost, naučnike rijetko kada pitaju za mišljenje“, naglašava Aksentijević.

Dunja Aksentijević je 1999. godine otišla iz Tuzle u Veliku Britaniju, da kao stipendista Otvorenog društva Džordž Soroš (George Soros) u toj zemlji pohađa jedan razred gimnazije. Ističe da rado i redovno održava veze s porodicom, prijateljima, rodnim gradom i državom BiH.

„Meni je porodica izuzetno važna. Ona je za mene izvor energije, snage, inspiracije, pa i kritike. U Tuzli su moji roditelji, drugi članovi porodice i brojni prijatelji. Održavamo redovne kontakte, sada nema putovanja, ali ima drugih, brojnih načina. Danas, dvadeset godina od mog dolaska u Veliku Britaniju, mnogo je lakše održavati kontakte, jer postoje razni mediji, koji nam omogućavaju da se čujemo i vidimo“.

Dunja Aksentijević je u Velikoj Britaniji završila srednju školu (Queen's College) i kao izuzetna učenica dobila stipendiju za studij biomedicinskih nauka, a zatim i za doktorat. Bavi se naučnim istraživanjima iz oblasti kardiovaskularne fiziologije i metabolizma, što je, kako kaže, oduvijek zanimalo.

Istraživačica je Instituta Vilijam Harvi i vanredna profesorica kardiovaskularne fiziologije i metabolizma na Univerzitetu Kvin Meri u Londonu. Predavala je biohemiju i fiziologiju na Univerzitetu Oksford i na Kraljevskom koledžu u Londonu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG