Pojačane su kontrole na hrvatskom dijelu Dunava u očekivanju mogućeg zagađenja, nakon što je iz tvornice aluminija u Mađarskoj iscurilo preko milijun kubičnih metara visoko toksičnog crvenog mulja. Ekolozi upozoravaju da će negativne posljedice za cijeli tok Dunava nizvodno od ekološke katastrofe biti trajne.
Iako iz Mađarske stižu vijesti da se situacija nakon ekološke katastrofe sjeverozapadno od Balatona smiruje, u Hrvatskoj se nastavlja u srijedu započeti pojačani monitoring kvalitete vode Dunava kod Batine, što ga obavljaju stručni tim „Hrvatskih voda“ i osječkog županijskog Zavoda za javno zdravstvo, kaže za naš radio Marijana Klanac iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje.
„Znači, uzimaju se pojačani uzorci vode iz Dunava, a s kontrolom će se nastaviti idućih tjedan dana, pa i nakon toga – ovisno o procjeni situacije. Što se tiče prvih rezultata analize dunavske vode, oni se očekuju tijekom dana i javnost će biti pravodobno obaviještena“, navodi Marijana Klanac.
Direktor osječke ispostave „Hrvatskih voda“ Zoran Đuroković ponovio je danas kako se u Hrvatskoj ne očekuje ozbiljnije zagađenje.
„Dunav nosi oko dvije i pol tisuće kubnih metara vode u sekundi – a kod ovog zagađenja je ključno razrjeđenje vodom – tako da bi ta koncentracija bila iznimno mala i ne bi trebala utjecati na biljni i životinjski svijet“, kaže Đuroković.
Ekolozi nemaju primjedbi na način kako se Hrvatska pripremila za val zagađenja koji bi ovog vikenda treba stići niz Dunav.
„Po svim dostupnim informacijama, procedure koje su predviđene za ovakve slučajeve se poštuju“, kaže za RSE predsjednik nevladine udruge „Eko Kvarner“ Vjeran Piršić.
Crne točke
Međutim, već stižu upozorenja da je crveni mulj koji je iscurio u Mađarskoj bogat teškim metalima, izuzetno štetnim za ljude, biljke i životinje. To posebno brine jednog od voditelja projekata u ekološkoj udruzi „Zelena akcija“ Tonija Vidana.
„Nije samo pitanje neposredne opasnosti od trovanja sad, tijekom ovog perioda, već su važne i dugoročne posljedice tih teških metala nataloženih u mulju i njihovog utjecaja na floru i faunu. Dunav se desetljećima teško zagađuje i pitanje je samo dinamike apsorpcije i nekakvog otapanja i taloženja i – hoćemo li ikada saznati do koje mjere je porast broja bolesti i preranih smrti posljedica tog zagađenja, a ne nekog drugog?!“, pita Vidan.
Ekolozi upozoravaju da i u Hrvatskoj postoje dvije „crne točke“ koje bi mogle izazvati ekološki incident na tragu ovog kakav se desio u Mađarskoj.
"Dvije lokacije koje su sigurno jako sporne nalaze se iznad dvije naše rijeke – to je pogon u Obrovcu, što znači veoma veliku opasnost za kontaminaciju Zrmanje, i drugo je bazen veoma opasnih kemikalija pored Kutine koji se nalazi jako blizu save i koji bi mogao imati slični incident“, kaže Vjeran Piršić.
Dva bazena crvenog mulja u Obrovcu ostatak su vjerojatno najskuplje promašene investicije iz socijalizma u Hrvatskoj - aluminijskog kombinata izgrađenog na mjestu za koje se krivo vjerovalo da je prepuno aluminijske rudače. Pred koju godinu se krenulo u sanaciju, 80 posto je sanirano i očekuje se da će do konca sljedeće godine svaka opasnost biti uklonjena. Mulja je bilo triput manje nego u Mađarskoj, jer je obrovačka tvornica radila svega četiri godine.
Iako iz Mađarske stižu vijesti da se situacija nakon ekološke katastrofe sjeverozapadno od Balatona smiruje, u Hrvatskoj se nastavlja u srijedu započeti pojačani monitoring kvalitete vode Dunava kod Batine, što ga obavljaju stručni tim „Hrvatskih voda“ i osječkog županijskog Zavoda za javno zdravstvo, kaže za naš radio Marijana Klanac iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje.
„Znači, uzimaju se pojačani uzorci vode iz Dunava, a s kontrolom će se nastaviti idućih tjedan dana, pa i nakon toga – ovisno o procjeni situacije. Što se tiče prvih rezultata analize dunavske vode, oni se očekuju tijekom dana i javnost će biti pravodobno obaviještena“, navodi Marijana Klanac.
Direktor osječke ispostave „Hrvatskih voda“ Zoran Đuroković ponovio je danas kako se u Hrvatskoj ne očekuje ozbiljnije zagađenje.
„Dunav nosi oko dvije i pol tisuće kubnih metara vode u sekundi – a kod ovog zagađenja je ključno razrjeđenje vodom – tako da bi ta koncentracija bila iznimno mala i ne bi trebala utjecati na biljni i životinjski svijet“, kaže Đuroković.
Ekolozi nemaju primjedbi na način kako se Hrvatska pripremila za val zagađenja koji bi ovog vikenda treba stići niz Dunav.
„Po svim dostupnim informacijama, procedure koje su predviđene za ovakve slučajeve se poštuju“, kaže za RSE predsjednik nevladine udruge „Eko Kvarner“ Vjeran Piršić.
Crne točke
Međutim, već stižu upozorenja da je crveni mulj koji je iscurio u Mađarskoj bogat teškim metalima, izuzetno štetnim za ljude, biljke i životinje. To posebno brine jednog od voditelja projekata u ekološkoj udruzi „Zelena akcija“ Tonija Vidana.
„Nije samo pitanje neposredne opasnosti od trovanja sad, tijekom ovog perioda, već su važne i dugoročne posljedice tih teških metala nataloženih u mulju i njihovog utjecaja na floru i faunu. Dunav se desetljećima teško zagađuje i pitanje je samo dinamike apsorpcije i nekakvog otapanja i taloženja i – hoćemo li ikada saznati do koje mjere je porast broja bolesti i preranih smrti posljedica tog zagađenja, a ne nekog drugog?!“, pita Vidan.
Ekolozi upozoravaju da i u Hrvatskoj postoje dvije „crne točke“ koje bi mogle izazvati ekološki incident na tragu ovog kakav se desio u Mađarskoj.
"Dvije lokacije koje su sigurno jako sporne nalaze se iznad dvije naše rijeke – to je pogon u Obrovcu, što znači veoma veliku opasnost za kontaminaciju Zrmanje, i drugo je bazen veoma opasnih kemikalija pored Kutine koji se nalazi jako blizu save i koji bi mogao imati slični incident“, kaže Vjeran Piršić.
Dva bazena crvenog mulja u Obrovcu ostatak su vjerojatno najskuplje promašene investicije iz socijalizma u Hrvatskoj - aluminijskog kombinata izgrađenog na mjestu za koje se krivo vjerovalo da je prepuno aluminijske rudače. Pred koju godinu se krenulo u sanaciju, 80 posto je sanirano i očekuje se da će do konca sljedeće godine svaka opasnost biti uklonjena. Mulja je bilo triput manje nego u Mađarskoj, jer je obrovačka tvornica radila svega četiri godine.
