Dostupni linkovi

Maglić: Dugi zastoj BiH na evropskom putu


Denisa Sarajlić-Maglić, direktorica nevladine organizacije "Vanjsko politička inicijativa BiH", bez datuma
Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u BiH Renco Davidi (Renzo Daviddi) ponovio je opredijeljenost Unije za evropsku perspektivu BiH, te jače prisustvo u BiH.

Ocijenio je veoma važnim zaključke o BiH koje je Vijeće EU usvojilo početkom sedmice na sjednici u Briselu.

„Na putu u Evropsku uniju obaveze se moraju ispunjavati . Nema političkih prečica i sve stvari koje trebaju biti urađene zahtijevaju puno vremena i napora. Ovo je velika prilika za BiH i mora biti iskorištena“ - izjavio je Davidi.

On je, također, izrazio nadu da će uskoro biti imenovan šef Delegacije EU u BiH, koji će imati dvije funkcije - šefa Delegacije i predstavnika Unije u BiH.

„Konkurs je objavljen, rok za prijavu je istekao u petak, 25. marta”, rekao je Davidi.

„Vanjskopolitička inicijativa BiH“ objavila je dokument „Monitoring procesa
evropskih integracija u BiH u 2010. godini”, o čemu smo već ranije govorili u
našim emisijama.

Istim povodom, gošća RSE je Denisa Sarajlić Maglić, direktorica ove nevladine organizacije.

RSE: Bosna i Hercegovina mora ispuniti tri osnovna zadatka koje je preuzela potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno Privremenog sporazuma. To su usklađivanje Ustava BiH s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, usvajanje zakona o državnoj pomoći, te zakona o popisu stanovništva na državnom nivou. Šta je to što se još očekuje da Bosna i Hercegovina uradi?

Evropska zastava, ilustrativna fotografija
Maglić: Ova tri uslova koja ste vi pobrojali, uslovi su koje je EU postavila pred našu zemlju, a od njihovog ispunjenja zavisi naša, kako oni kažu, kredibilna aplikacija za članstvo u EU. Razlog zašto se instistira na primjeni odluke Sejdić- Finci, usvajanju zakona o državnoj pomoći i zakona o popisu jeste što, ukoliko ne ispunimo ta tri uslova, Evropska unija jednostavno neće smatrati našu aplikaciju za članstvo kredibilnom. Međutim, pored toga postoji, naravno, niz drugih zakona , odnosno postoje cijele oblasti u kojima je potrebno usvojiti nove zakone, donijeti novu regulativu kako bi se mogao nastaviti proces primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno, mi još uvijek primjenjujemo Privremeni sporazum o trgovinskim odnosima. Time lista nije iscrpljena. Proces usaglašavanja s evropskim zakonima, odnosno s pravnom stečevinom EU, je trajan proces, to je nešto što je živo, na čemu ćemo mi raditi godinama. Čak i ako uđemo u Evropsku uniju, proces usklađivanja će se morati nastaviti.

RSE: Kakav je bio odnos parlamentaraca, odnosno Parlamenta BiH, tokom prošle godine, kad je riječ o evropskim zakonima?

Maglić: Generalno, u Parlamentu je to bio proces u kojem je vrlo malo
zakona usvojeno. U 2010. godini, od planiranih 111 aktivnosti, usvojeno je samo 27 zakona, od tih 27 samo sedam se odnosilo na evropske integracije. Međutim, političke opstrukcije nisu jedini razlog tog nekog usporavanja procesa evropskih integracija. Mi u našim izvještajima navodimo niz drugih razloga, kao nedostak institucionalnih kapaciteta u smislu nedovoljne koordinacije i komunikacije između različitih nivoa vlasti, čak i unutar institucija na istom nivou vlasti, recimo državnom nivou. Pored toga, imamo kontinuirani problem s kadrovskim kapacitetima, iako to nije jedini problem. I, na kraju, imamo taj problem da se jednostavno donose zakoni samo radi ispunjavanja forme, tek toliko da bi se Evropskoj uniji ili nekom drugom moglo reći da je zakon donesen, a on je, zapravo, u praksi neprovodiv.

RSE: Postizanje evropskih standarda je takođe veoma značajna obaveza – u kojim oblastima se postiglo najviše?

Maglić: Mi smo naveli da je, recimo, jedna od oblasti gdje je vidan
napredak - zaštita intelektualnog vlasništva, i u nekom formalnom smislu –
kod uspostave agencija koje su nadležne, ali i u suštinskom smislu, znači,
da je primjetno da dolazi čak do promjene svijesti kada je u pitanju zaštita
intelektualnog vlasništva. Najveći napredak je postignut, naravno, u oblasti
slobode kretanja, odnosno ispunjavanja svih onih uslova koji su bili potrebni za
ispunjenje uslova iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima. Tu je došlo ne
samo do tih formalnih ispunjenja uslova, nego i do suštinskih. Sve te promjene
koje su se desile, sada se već provode i na terenu. Što se tiče pozitivnih primjera, tu je vrlo teško navesti neke ogromne promjene, zato što su se u tih par oblasti uglavnom desile promjene na tehničkom nivou. Međutim, obično se onda nakon toga dolazilo do zastoja kod donošenja zakona i kod njihove primjene.

RSE: Privremeni sporazum BiH – EU se već krši – ima li opasnosti da se to nastavi i tokom ove godine?


Maglić: Slijedeći ovu dinamiku, izvjesno je da bi došlo i do kršenja
samog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ukoliko bi on stupio na snagu.
Sama činjenica da Parlament još nije niti konstituisan na državnom nivou i da je
tako već šesti mjesec, znači da je tih šest mjeseci zastoj sam po sebi, i to će biti evidentirano u idućem izvještaju o napretku koji će sačiniti Evropska unija. Ono što jeste problematično za nas jeste to stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Evidentno je, iako je svih 27 članica do sad ratificiralo taj sporazum, da to što još nije objavljen i nije stupio na snagu pokazuje i ukazuje na to da su članice EU odlučile da dođe do odgode njegove primjene.

RSE: To zaista potvrđuje ozbiljne zastoje BiH na evropskom putu.

Maglić: Toga smo mi svjesni – da su zastoji zaista dugi, da se nije
pristupilo adekvatnoj primjeni Privremenog sporazuma, tako da je, u jednu ruku, ovo čak za nas povoljnije nego da dođe do suspenzije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što bi bila daleko oštrija poruka od ove koja nam se sad šalje.
XS
SM
MD
LG