Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Države se i dalje spore oko haške arhive


Ilustrativna fotografija
Prije godinu dana počeli su razgovori gdje će završiti arhiva Haškog tribunala nakon prestanka njegovog rada. Dogovora oko ovog pitanja na prostoru bivše Jugoslavije još nema jer svi smatraju da arhiva treba pripasti njima. Nakon međunarodne konferencije koja bi se trebala održati ove jeseni biće jasnije šta će biti sa arhivskom građom Haškog tribunala.

Na međunarodnoj konferenciji posvećenoj sudbini arhiva Haškog tribunala u februaru prošle godine, zainteresovane strane nisu uspjele da pronađu zajednički stav kome treba pripasti ova građa.

Direktor Centra za istraživanje ratnih zločina RS Janko Velimirović ističe da svaka država ima svoj prijedlog.

„Bilo je više ideja, a jedna ideja je bila da se napravi zajednički arhiv u Sarajevu. Gradonačelnik Sarajeva je dao saglasnost za izgradnju objekta. Sarajevo smatra da ima ili da će imati kapacitete da može da prihvati svu arhivu. Beograd, dakle Srbija, kaže da i oni imaju bogato iskustvo iz bivše Jugoslavije i institucije koje također mogu da prihvate svu arhivu, ali su predstavnici BiH i Hrvatske rekli da to ne dolazi u obzir“, rekao je Velimirović.

Prema riječima Velimirovića radna grupa Haškog tribunala trebala bi na međunarodnoj konferenciji koja će se održati ove jeseni da izloži načine na koji oni vide da se treba riješiti problem arhivske građe.
Velimirović: Bilo je prijedloga da se ta arhiva - ako ne može na prostoru bivše Jugoslavije zbog ovih nesuglasica između država koje svaka sebi postavlja pravo da arhiva bude kod nje - nalazi u blizini regiona.

„Bilo je prijedloga da se ta arhiva - ako ne može na prostoru bivše Jugoslavije zbog ovih nesuglasica između država koje svaka sebi postavlja pravo da arhiva bude kod nje - nalazi u blizini regiona. Bilo je priče da to može biti u Beču, Budimpešti, ali, izgleda da to traži nove kapacitete, zgrade, ljude. Teško da će biti tako riješeno, nego, kako bar Hag navija, da ostane u Hagu“, kaže on.

Za arhivsku građu zainteresovane su i institucije RS koje su takođe podnijele zahtjev da iz Haškog suda dobiju dokumenta koja su oduzeta sa ovog prostora, dodaje Velimirović.

„Naš stav je bio da se nama vrati ono što je odavde uzeto, da se vrati opštinama ili institucijama odakle je Sud to pokupio. U toj arhivi ima puno dokumentacije koja bi trebala sad da se koristi, kod revizije boračkih prava – to su uvjerenja o pogibiji, ranjavanju, svašta ima, to što su vodile ratne jedinice. Sad ta arhiva na neki način nedostaje. Treba da služi kao argumentacija da bi neko ostvario neka svoja prava. Dio tih dokumenata se nalazi u toj arhivi u Haškom tribunalu“, navodi Velimirović.

Informativni centri za kopije

Savjetnik za zaštitu arhivske građe u Arhivu BiH Amira Šehović smatra da bi se iz Haga svi originalni dokumenti relevantni za utvrđivanje istorijskih događaja trebali vratiti Arhivu BiH.
Haški tribunal, Foto: Branko Vučković

„Mi smo protiv da se građa daje entitetima, bilo Federaciji, bilo Republici Srpskoj. Mislimo da Arhiv BiH, pošto je njegova nadležnost na cijeloj teritoriji BiH, treba da posjeduje tu građu, a građa se većinom odnosi na cjelokupnu BiH. Mislimo da bismo je mi najbolje čuvali“, tvrdi ona.

Ipak ne vjerujemo da će se to skoro desiti kaže Šehovićeva.

„Dolazili su predstavnici Haškog suda i razgovarali sa rukovodstvom, kako Arhiva BiH, tako i Istorijskog arhiva, pa ja mislim i Arhiva RS i kantonalnih arhiva, pa Srbije. Ne znam kakvi su naši uslovi. Mi smo tražili, ali i da se obezbijedi i prostor, međutim, ne vjerujem da će to doći ovamo“,
kazala je savjetnica za za zaštitu arhivske građe u Arhivu BiH.

Portparol Haškog tribunala Nerma Jelačić kaže da će konačnu riječ o sudbini arhive Haškog tribunala ipak dati Ujedinjene nacije koje su ga i osnovale.

„Savjet bezbjednosti UN-a, koji ima zadatak da donese konačnu odluku gdje će ta arhiva završiti, je u decembru prošle godine donio odluku kojom se osniva rezidualni mehanizam Haškog tribunala i taj mehanizam će da nastavi sa poslovima Haškog tribunala koje on ne uspije da završi do kraja 2014. godine. Dakle, arhiva Haškog tribunala će da bude zajedno sa tim rezidualnim mehanizmom, a rezidualni mehanizam će se nalaziti u Nizozemskoj. Mandat rezidualnog mehanizma je prvobitno određen na četiri godine, s tim da se može produživati po dvije godine po odobrenju Savjeta bezbjednosti“, objašnjava ona.

Istom odlukom Savjet bezbjednosti UN-a je tražio od Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju da se osnuju informativni centri u svim državama koje su bile obuhvaćene njegovim radom, dodaje Jelačićeva.

„Tako da je to jedan zadatak kojim se Haški tribunal trenutno bavi. Ti informativni centri bi uz sebe zadržavali kopije arhiva Haškog tribunala i sve dokumentacije koja je prikupljena u toku njegovog rada“,
kazala je portparol Haškog tribunala.

Treba reći da Tužilaštva BiH, Hrvatske i Srbije nemaju problema kod dobivanja dijelova arhive Tribunala koji se odnose na procesuiranje predmeta koji su u toku, međutim, postavlja se pitanje kako regulisati da se ta arhiva može koristiti i u neke druge svrhe.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    Novinarstvom se bavi od 1996. godine, kada radi u magazinu "Novi prelom" u Banjaluci koji je u to vrijeme bio jedna od rijetkih opozicionih novina u Republici Srpskoj. Od 2000. dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Banjaluke. Obrađuje političke i društvene teme.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG