Dostupni linkovi

O jugonostalgiji i lojalnosti svojoj državi


Zastava SFRJ na protestu u Skoplju 2016. godine

U Zagrebu je objavljen hrvatski prijevod istraživanja „Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe”, koje se bavi izgradnjom identiteta u državama nastalim raspadom Jugoslavije, minus Slovenija plus Albanija. Hrvatska, Kosovo i Albanija su u tom smislu najuspješnije, a Bosna i Hercegovina po pitanju lojalnosti građana vlastitoj državi – najneuspješnija.

Hrvatska, Albanija i Kosovo bile su najuspješnije u konsolidaciji identiteta unutar države, a Bosna i Hercegovina najneuspješnija. Jugonostalgija kojom hrvatska desnica na sav glas maše i prijeti, u Hrvatskoj i nije tako prisutna – svega nešto manje od petinu ispitanika žali zbog raspada socijalističke Jugoslavije, na Kosovu je to svaki dvadeseti ispitanik, a zanimljivo je da u Srbiji preko 70 posto ispitanika žali zbog raspada Jugoslavije. Kako se istraživanje nije bavilo standardom građana, vjerojatno bi odgovori na takva pitanja pokazali da dobar dio žala za bivšom državom leži u visokom stupnju socijalne sigurnosti i stabilnosti, koje tržišna ekonomija i politički sustavi novonastalih država nisu uspjeli očuvati. Jedan od voditelja istraživanja Vjeran Pavlaković sa Sveučilišta u Rijeci za Radio Slobodna Europa kaže:

Lojalnost državi najveća na Kosovu i u Hrvatskoj: Vjeran Pavlaković
Lojalnost državi najveća na Kosovu i u Hrvatskoj: Vjeran Pavlaković


“Polazna točka za ovo istraživanje bila je da prilično dobro znamo kako elite žele izgraditi nacije na simboličkoj razini kroz zastave, simbole, javni prostor i tako dalje, ali ovim istraživanjem htjeli smo vidjeti ‘odozdo’ – jesu li to ljudi prihvatili. Što se tiče Hrvatske, možemo vidjeti da je Hrvatska uspjela dostići svoje ciljeve. Mislim da su ljudi generalno zadovoljni. Ta lojalnost je bila najveća nakon Kosova.”

Indeks lojalnosti vlastitoj državi dobijen istraživanjem na ukupno 10.500 osoba na temama poput simbola, povijesnih kontroverzi, geografije, etničkih identiteta i uloge religije u politici za Kosovo iznosi 6,94; za Albaniju, koja je u vrijeme terenskih istraživanja slavila 100 obljetnicu 6,25; za Hrvatsku 5,57; za Makedoniju 5,54, a za Srbiju 5,17. Dinamička politička povijest posljednjih 25 godina kao da je identitetski zbunila građane Srbije.

„Građani Srbije zapravo ne znaju što je ta država – od SFRJ preko Savezne Republike Jugoslavije i Srbije i Crne Gore do sada Srbije. Zadnjih 25 godina svakih pet mijenjao se naziv države, praznici, simboli itd. Znači, tamo vidimo, iako je srpska nacija formirana, kako to funkcionira u granicama i u državi koja je mnogo kompliciranija“, kaže Vjeran Pavlaković.

Za Crnu Goru ovaj indeks iznosi 4,27 i za Bosnu i Hercegovinu indeks lojalnosti vlastitoj državi je 0,56.

Na pitanje osjećaju li se još uvijek Jugoslavenima, u Srbiji je potvrdno odgovorilo 32 posto ispitanika, u Crnoj Gori 28 posto, u BiH 19 posto, Makedoniji 15 posto, u Hrvatskoj tri i na Kosovu dva posto ispitanika. Zbog raspada Jugoslavije u Srbiji žali 71 posto ispitanika, u BiH 68 posto, Crnoj Gori 63 posto, u Makedoniji 45 posto u Hrvatskoj 18 posto i na Kosovu 5,5 posto.

Istraživanje je potvrdilo da ispitanici u Hrvatskoj i Srbiji iz potpuno suprotstavljenih perspektiva razumiju pojedine segmente iz povijesti, poput ustaškog logora Jasenovac u NDH, Domovinskog rata u Hrvatskoj ili vojno-redarstvene akcije “Oluja”. Kako zaključuje Pavlaković, “potrebno je otvoriti dijalog o tim temama, ali, možda je još važnije - imati empatiju za drugu stranu i njihove žrtve.”

Radi se o istraživanju koje je provođeno od 2010. do 2014, financiranom iz Norveške. Međutim, autori kažu kako se rezultati dobiveni ovim istraživanjem u međuvremenu nisu drastično promijenili.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG