Država zakazala u slučaju Roma školaraca u Međimurju

Država je zakazala u slučaju malih Roma u Međimurju kojima je u jednom selu domaće stanovništvo na jedan dan zapriječilo ulaz u školu, upozoravaju u manjoj stranci vladajuće koalicije – narodnjacima. Problem sa obrazovanjem dio je zatvorenog kruga – od 9000 Roma u Međimurju zaposleno ih je manje od stotinu.

Mediji su posljednjih dana bili preplavljeni slikama uplakanih malih Roma kako natovareni školskim knjigama trče prema autobusu pred područnom osnovnom školom u Gornjem Hrašćanu u Međimurju na sjeveru Hrvatske.

Pedesetak mještana 17. rujna zapriječilo je ulaz za 44 djece romske nacionalnosti koji su u toj školi trebali polaziti tzv. predškolu. Djeca su iz najvećeg romskog naselja u Hrvatskoj Parag nedaleko Trnovca, a dovezena su u Gornji Hraščan jer je matična škola u Macincu bila pretrpana. Sljedeći dan djeca su ipak sjela u školske klupe i nastava se otada odvija neometano.

„Država je u ovom slučaju zakazala,“ upozorio je saborski zastupnik manje stranke vladajuće koalicije - narodnjaka – Igor Kolman.

„Ako se nama u Hrvatskoj događa da imamo petogodišnjake, šestogodišnjake i sedmogodišnjake koji su došli u školu prvi dan uplakane zato što ih netko neće u toj školi, onda to nije i ne može biti problem samo te male općine i te male škole. Moramo biti svjesni da je tu država propustila odraditi svoj posao. Ovo je slučaj koji se nije dogodio prvi puta, i ovo je slučaj koji je bio predvidiv“, ocjenjuje Kolman.

Njegova je poruka da u takvim situacijama, i uopće svaki puta kada su ugrožena prava manjina – država treba intervenirati.

„Država treba intervenirati svojim novcem i svojim stručnim ljudima. Treba pripremiti teren. Mi svake godine znamo kada škola počinje i znamo koliko će djece ići u školu. Treba početi raditi godinu dana unaprijed, ako ne i ranije – razgovarati s ljudima, organizirati radionice i edukacije, upoznati ljude, napraviti piknik – da ljudi shvate da nitko nema rogove, ni Hrvati ni Romi, i da smo svi – pogotovo u ovoj situaciji u Međimurju – susjedi“, kaže Kolman.

Mamac za financijska sredstva

Saborski zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi kazao je kako ga često pitaju – nije li kupovina frižidera ili drva za zimu veći prioritet od obrazovanja?

„Ja uvijek govorim – ne! Na prvom mjestu je obrazovanje. Onoga trenutka kada Romi budu obrazovani, oni će znati što traže i što činiti dalje. Međutim, nije dovoljno ni biti samo obrazovan, ako im ne možemo pružiti i mogućnost zapošljavanja“, istaknuo je Kajtazi.

A od 9.000 Roma u Međimurskoj županiji zaposleno ih je 1 posto. U Paragu, otkud ova djeca dolaze, živi dvije i po tisuće ljudi bez struje, vodovoda i kanalizacije , kaže nam Branko Pec iz Paraga, otac petero djece od kojih je jedno u predškoli u Hraščanu. Dvojica starijih idu u Macinec u školu zajedno sa još četristotinjak malih Roma.

„Tamo se svi slažu. Igraju se, učiju normalno kao sva ostala djeca i zadovoljni smo sa osnovnom školom u Macincu“, rekao je.

Naš je radio pred desetak godina izvještavao o identičnom slučaju u nedalekom selu Držimurec- Strelec. Predsjednik Vijeća romske manjine Međimurske županije Željko Balog kaže za RSE da su mještani tamo prosvjedovali zbog malih Roma, sve dok nisu dobili novu školu i sportsku dvoranu.

„Sada više nema temelja na osnovu kojeg bi oni opet tamo napravili lom. Očito je da su mnogi počeli kopirati tu priču, pa se na isti način manifestira problem kod ove predškolske djece u Hrašćanu, jer i ovdje seljani izražavaju nezadovoljstvo zbog nedostatka prostora. To znači da su djeca praktički 'mamac' za dobijanje financijskih sredstava, a iz kojih izvora – ja u to neću ulaziti“, kazao je Balog.

Balog najavljuje da neće pred Europskim sudom za ljudska prava podizati novu tužbu protiv Hrvatske zbog diskriminacije, ali kaže kako je i ovaj slučaj pokazao da je prva tužba, koju je Hrvatska izgubila, bila na mjestu.