Dostupni linkovi

Dronovi mogu prouzrokovati haos na aerodromima


Zatvoren aerodrom Gatwick nakon uočenog drona, 20. decembar 2018.

Nedavno zatvaranje dva aerodroma u Londonu, Gatwick i Heathrow zbog uočenih dronova na pisti, uticalo je na stotine hiljada putnika. Ali i otvorilo pitanje sigurnosti na aerodromu u vrijeme kada je dron dostupan svima. O tome zašto su dronovi opasnost za aerodrome govore Darren Buxton, šef operacija u kompaniji Drone Defenders i Jurica Kolobarić, predsjednik Aerokluba Mostar za Facebook stranicu “Zašto”.

Kakvu štetu dron može prouzrokovati avionu?

“Kao i u slučaju svake druge tehnologije, pojedinci će težiti da je zloupotrijebe, bez obzira na zakonske propise i pravila. Dronovi zaista mogu biti opasni zbog čega pravila i postoje. U zavisnosti od veličine drone koji se koristi, komercijalni dronovi variraju od 14 do 20 centimerara veličine do 2 metra, šteta može biti značajna. Većina dronova su manji tipovi kao što su Fantom 4 ili Mavik 2, veličine tanjira, i nedavna istraživanja ukazuju da može prouzrokovati prijetnju sličnu kao i udar velike ptice”, kaže za RSE Darren Buxton, šef operacija u kompaniji Drone Defenders.

“Najrasprostranjenije letjelice koje ljudi zovu dronovima teške su oko 2 kg i to je zaista kao malo veća ptica i može prouzročiti određenu štetu na drugoj letjelici sa kojom se sudari. Prema mom mišljenju, opasnost od dronova ne leži u sudarima sa avionom, za to je zaista mala šansa, puno veća je opasnost to što dron može nositi eksploziv ili druge opasne supstance na relativno veliku udaljenost. Pri tome je skoro nevidljiv, ne proizvodi ni veliku buku. Osim toga, njegovo korištenje na javnim površinama ugrožava ljude i imovinu na zemlji ako se letjelica sruši”, dodaje Jurica Kolobarić, predsjednik Aerokluba Mostar.

Zaštita aerodroma

“Nudimo nekoliko rješenja koja se zasnivaju na tehnologiji radio frekvencije. To su ili fiksni sistemi, kao što je SkyFence, ili pokretni sistemi za sigurnosne timove koji rade pješke ili iz automobila”, istakao je Buxton.

Rješenje ove kompanije fokusira se na komandnu i kontrolnu vezu između vozača i drona.

“Većina komercijalnih dronova dolazi sa kamerom koja djeluje kao vozačeve ‘oči’. Razlog – žele tačno da usmjere dron na određeno mjesto. Kriminalne bande, naprimjer, koje koriste dronove za krijumčarenje u zatvore, koriste ovu metodu zato što letenje pomoću unaprijed programiranih GPS tačaka nije ni izbliza dovoljno precizno.”

“Naša rješenja prekidaju vezu između kontrolora i drona što znači da kontrolor više ne može vidjeti sliku ili video na svom telefonu ili tabletu i tako im je onemogućeno da kontrolišu dron. Ovo tjera dron da se sigurno vrati na tačku odakle je poletio i tako, u kontrolisanim uslovima, izbjegnemo rizik od padanja drona sa visine i moguće povrede ili nesreće”, naglašava Buxton.

Kaže i da su ova rješenja efikasna u 99% slučajeva kada se radi o komercijalnim dronovima.

U BiH nema pravila, prepušteno na savjest korisnika

U BiH ne postoji nikakva službena obuka za upravljanje niti korištenje dronova, odnosno bespilotnih letjelica, ističe Jurica Kolobarić.

“Zadaća BHDCA je da izradi i primjeni pravilnik o uporabi bespilotnih letjelica koje se često nazivaju dronovima, što je inače puno širi pojam. Bez takvog pravilnika nitko ne može organizirati validnu obuku. BHDC je prije 2,5 godine preuzela obvezu izraditi pravilnik. Trenutno je pravilnik u fazi nacrta koji je bio na komentiranju. Osobno smatram da navedeni pravilnik nije na dobrom putu ka rješavanju ovih pitanja. Stanje je takvo da se dronovi mogu kupiti u slobodnoj prodaji i koristiti. Prilikom kupovine ne registrira se korisnik, tako da je njegovo korištenje teško kontrolirati i svedeno je na savjest samog korisnika koji najčešće nemaju nikakvo predznanje o pravilima kretanja u zračnom prometu čiji sudionici postanu. Na taj način dovodi se u pitanje sigurnost zračnog prometa, ali i ljudi i imovine na tlu”, upozorava Kolobarić.

Dron, Fantom 3
Dron, Fantom 3

Zabrana leta u zoni aerodroma

“Kod nas je zabranjeno letenje u zoni aerodroma koja je često i puno veća od 1 km, ali je to zabranjeno samo onima koji znaju da takav propis postoji. Zabranjeno je letjeti bez odobrenja kontrole zračnog prometa. Međutim ,većina korisnika dronova koji ga kupe u prodavnici kao igračku ne znaju za ove propise pa ih koriste na način da krše propise, a da ni ne znaju to. Sa druge strane, određeni proizvođači su u svoje letjelice na daljinsko upravljanje stavili uređaje koji komuniciraju sa GPS-om i na taj način znaju gdje se letjelica nalazi kada je upaljena i ne dozvoljavaju njeno pokretanje u blizini zaštićenih objekata kao što su aerodromi, stadioni, veleposlanstva itd. Ali, to ne uključuje sve letjelice, čak i one koje imaju taj integrirani sutav zaštite, mogu ga zaobići.”

“Dronovi (bespilotne letjelice) napretkom tehnologije postale su svima dostupne, mogu biti korisne, ali i opasne naprave. Vilica u rukama normalne osobe je pribor za jelo, a u rukama ubojice opasno oružje. Nijedna zemlja nije pronašla u potpunosti adekvatno rješenje za problem sa dronovima jer su doslovno preko noći preplavili svijet. Na nama je da ih za sada koristimo odgovorno dok se zakonskim regulativima ne postigne viši stupanj sigurnosti korištenja”, zaključuje Kolobarić.

XS
SM
MD
LG