Manastir Davit Garedža usječen je u stijenu planine smještene na gruzijsko-azerbejdžanskoj granici. Govori se da ga je osnovao sveti David Garedželi, jedan od monaha koji su u šestom vijeku došli iz Mezopotamije da bi ojačali hrišćanstvo u Gruziji, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RFE/RL) na engleskom jeziku.
Gruzija i Azerbejdžan pokušavaju označiti granicu na tom području otkako su obje zemlje postale nezavisne od Sovjetskog Saveza 1991. Baku je odbio ponudu Gruzije za razmjenu druge teritorije za ostatak manastirskog kompleksa, rekavši da taj greben ima strateški značaj. Sporan je samo mali dio manastirskog kompleksa.
Sad su uhapšena dva bivša člana vladine komisije zadužene za pregovore o demarkaciji granice, što je, kako kažu opozicione stranke i nevladine organizacije, politički motivisani slučaj koji je vladajuća stranka Gruzijski san organizovala uoči parlamentarnih izbora 31. oktobra.
'Slučaj izdaje'
Gostujući na Imedi TV, 18. oktobra, ministar odbrane Irakli Garibašvili rekao je da to nije "slučaj kartografa, već slučaj izdaje". Nazvao je tadašnji vladajući Ujedinjeni nacionalni pokret "izdajnicima" zbog nastojanja da se odreknu gruzijskog teritorija i rekao da bi tu stranku trebalo zabraniti. Kazao je da su birači imali "vrlo jednostavan izbor: ili odaberu izdaju, ili odanost državi, patriotizam".
Dana 7. oktobra, Glavno tužilaštvo privelo je Iverija Melašvilija i Nataliju Ilijčovu, pod optužbom za kršenje teritorijalnog integriteta zemlje, zbog čega su mogli biti zatvoreni na 10 do 15 godina. Već 8. oktobra naloženo im je zadržavanje u pritvoru od dva mjeseca.
Tužioci tvrde da su optuženi, kao članovi Komisije za razgraničenje i demarkaciju pri Ministarstvu vanjskih poslova, koristili pogrešnu kartu, od 1970. do 1980. godine, na kojoj bi se vidjelo kako Gruzija predaje Azerbejdžanu 3.500 hektara svog teritorija.
Također optužuju ih za skrivanje karte koju su trebali koristiti od 1936. do 38. godine, koja se podudara s istorijskim granicama Gruzije. Tužioci kažu da je nepovoljna karta korištena za razgraničenje nekih područja granice u 2006. i 2007. godini.
Prema tužiocima, Ilijčova je skrivala postojanje izvorne karte 1936-38., a članovi komisije imali su samo kopiju i stoga je nisu mogli koristiti za određivanje granice. Što se tiče kasnije mape iz 1970-1980., preuzete iz kancelarije Melašvilija, tužioci kažu da je on odbio predati dokument i da su morali potražiti kartu na kojoj je Melašvili radio više od 20 godina.
U nedavnom intervjuu za RFE/RL, Melašvili je rekao da su on i drugi članovi komisije znali za kartu iz 1936.-38., sli je nisu koristili jer je sadržavala značajne tehničke nedostatke.
"Učestvovao sam i prije u raspravama, pa čak i tada je bilo, da tako kažem, ‘disidenata’ koji su pametno ‘otkrili’ da, ako bismo slijedili ovu kartu od 1936-37, razmjera 1:200. 000, druga strana grebena Davita Garedže bi bila naš. U stvari, to nije slučaj. Na ovoj karti ovaj materijal ima najveće tehničke nedostatke čija tehnička upotreba nije preporučljiva. I što je najvažnije, nije pravni dokument. Da se ova karta mogla upotrijebiti barem malo, mislite li da je ne bismo koristili?"
'Politički zatvorenici'
Advokatica koji zastupa Ilijčovu, Nestan Londaridze izjavila je 16. oktobra da je, kako se upoznala sa slučajem, postala uvjerenija u nevinost optuženika. "Što više znam o materijalu, to sam više uvjerena da su ove dvije osobe politički zatvorenici", rekla je.
Dana 9. oktobra 15 nevladinih organizacija, uključujući gruzijski Transparensi internešenel (Transparency International) i Fondaciju otvoreno društvo, izdale su saopštenje u kojem su slučaj opisale kao "politički motivisanu istragu" pozivajući tužioce da "prestanu manipulisati temama osjetljivim za stanovništvo uoči izbora".
Prema Tužilaštvu, osnova za pokretanje istrage 17. avgusta bile su informacije dobivene od Ministarstva odbrane. Ministarstvo je karte iz 1936-38. dobilo od poslovnog čovjeka Davida Kidašelija, koji ih je navodno dobio uz pomoć ruskog obavještajnog službenika Olega Mubaraškina.
Kidašeli je u avgustu, na početku svjedočenja tužiocima rekao da ga je njegov prijatelj Bezhan Maisuradze zamolio da mu pomogne pronaći karte u Rusiji i predati ih Ministarstvu odbrane. No, u intervjuu na televiziji Rustavi-2, 13. oktobra rekao je da zahtjev za pronalaženje mapa nije došao od Maisuradzea, već od Bidzine Ivanišvilija, šefa vladajuće stranke Gruzijski san, s kojim se prvi put susreo 2017. godine.
Što se tiče Maisuradzea, on je navodno, zajedno s Igorom Giorgadzeom, suosnivač Fondacije "Sunarodnici" koja ima za cilj oživjeti duhovno-istorijsku i nacionalno-kulturnu tradiciju gruzijskih i ruskih građana. Giorgadze, bivši ministrar državne sigurnosti, traži se u Gruziji zbog navodnog planiranja pokušaja atentata na tadašnjeg predsjednika Eduarda Ševardnadzea 1995.
Kidašeli kaže da je vlasnik niza kompanija i da je trenutno predsjednik uprave grčke firme Intrakom Sa Telekom solušns (Intracom SA Telecom Solutions). Međutim, od 2007. do 2014. obavljao je različite dužnosti, uključujući funkciju potpredsjednika, u upravi jedne od najvećih ruskih korporacija, AFK Sistema. Firma Intrakom SA Telekom je i sama u vlasništvu Sistema (51 odsto) putem firme registrovane u Češkoj.
U svom intervjuu od 13. oktrobra Kidašeli je kategorički negirao bilo kakvu umiješanost specijalnih službi.
'Igra vatrom'
U međuvremenu, opozicione stranke opisale su hapšenja kao predizborni trik. Mihail Sakašvili, bivši predsjednik i počasni predsjedavajući Ujedinjenog nacionalnog pokreta, opisao je istragu kao "igru vatrom i jeftinu rusku specijalnu operaciju", naglasvši kako je na samitu NATO-a 2012. postignut dogovor s Azerbajdžanom koji je uključivao pitanje Garedže, ali da vlada na čijem je čelu Stranka Gruzijskog sna nije održavala diplomatske odnose.
Pikria Čihradze iz bloka Lelo za Gruziju, centrističke grupe koja u parlamentu pokušava poraziti Gruzijski san i dominaciju UNM-a, rekla je za RFE/RL da je, iako je zabrinutost zbog sudbine manastira Davit Garedža istinska, to pitanje vlada pretvorila u "predizbornu zamku".
"Ispada da nacionalni i strateški interesi Davida Garedže i Gruzije moraju biti žrtvovani za paranoičnu borbu Bidzine Ivanišvilija i Mihaila Sakašvilija", rekla je.
Čihradze je uvjerena da je s obzirom na trenutnu tešku situaciju na Južnom Kavkazu jedina zemlja koja ima koristi od pojave ove vrste napetosti Rusija. "Plašim se da će ovo štetno ponašanje naše vlade nanijeti ozbiljnu štetu i Davitu Garedži i nacionalnim interesima Gruzije, [gruzijske] Patrijaršije i [pravoslavne] crkve", rekla je.
Andrija Jagmaidze, voditelj odjela za odnose s javnošću Gruzijske patrijaršije, izjavio je 7. oktobra da su "odluke komisije za [demarkaciju] išle na štetu Gruzije". Dana 9. oktobra izjavio je da Patrijaršija o tom pitanju razmišlja samo u smislu da bi kompleks Davit Garedža trebao ostati u potpunosti u Gruziji, bez obzira na vrijeme izbora.
Beka Mindiašvili, osnivačica Instituta za toleranciju i raznolikost, smatra da je želja patrijaršije da cijeli manastirski kompleks uđe u Gruziju apsolutno prirodna, ali "igra u koju je vlada sada ušla izuzetno je opasna i može postati izuzetno štetna državi, uključujući i rješavanje pitanja Garedže."
Facebook Forum